E moj Andrej…
Vlada RH I Andrej Plenković su jučer na twitteru objavili nominalno povećanje neto plaće od +57%, od nimalo slučajnog simboličnog datuma 10/2016 do 10/2023.
Vlada koristi to razdoblje jer Vlada želi da svi znamo da se radi isključivo o zaslugama pobjednika tih i idućih parlamentarnih izbora.
Problem je u tome što Andrej misli da smo svi glupi pa nije uračunao inflaciju, nije ništa spomenuo o tome da imamo rekordno nisku nezaposlenost, velikim dijelom radi astronomskog pada stanovništva, i sa nedostatkom slobodne kvalitetne radne snage tržište odradi svoje pa se nude veća primanja.
Svima je jasno da nastavak snažnog rasta plaća u Hrvatskoj posljedica ponajprije nedostatka radne snage.
Naime, uklapanje Hrvatske u jedinstveno europsko tržište značilo je i (postupno) ukidanje barijera slobodnom zapošljavanju u ostatku Europske unije. Tu su priliku iskoristile stotine tisuća hrvatskih građana. Uglavnom su otišli na rad u Njemačku i Austriju te u Irsku i Sloveniju. Masovan egzodus hrvatskih radnika prema razvijenijim članicama Unije proizveo je manjak radnika na hrvatskom tržištu rada. Hrvatska zato posljednjih godina uvozi radnu snagu iz dalekih zemalja, a ponajviše iz Indije, Nepala i Filipina. No, čak ni takav uvoz radne snage nije dovoljan da popuni sve “rupe” na tržištu rada.
Vlada ne spominje da bez obzira na nominalni rast plaća od 2020-2023 stvarna vrijednost plaća je jako stagnirala, dok su se dijelili poticaji i subvencije nakon nasilnog zatvaranja. Drugim riječima Vlada ne spominje da je inflacija pojela nominalni rast u tom razdoblju.
Što je najgore Vlada svjesno izostavlja spomenuti da je stvarni rast primanja 36% u usporedbi s tim simboličnim datumom, otprilike 5,3% CAGR. To apsolutno nije loš rezultat, ali definitivno nije Vlada jedina koja je to osigurala.
Vlada je napravil par dobrih koraka sa poreznim rasterećenjem, i ukidanje prireza je još jedan dobar potez. Ali Andrej ne bi smio tako svjesno manipulirati činjenicama i ignorirati utjecaj tržišta.
Graf:
X – stvarna neto plaća;Y – nominalna neto plaća ; boje – godine; Svi iznosi u EUR
Da li nam je standard skočio 57% kao i prosječna neto plaća, što vladin twitter profil insinuira? Nismo ni blizu.
Prosječne plaće su super, nekoliko outliera potegne prosjek na višu vrjednost a zapravo veliki dio mase plaća se nalazi ispod te granice.
Prema medijalnim neto plaćama vidimo puno skromniji realni rast u prvom mandatu trenutne vlade, malo ispod 17%. Veliki dio drugog mandata nismo imali nikakav rast medijalne plaće, dakle rast prosječne plaće nije imao skoro nikakav utjecaj na standard građana.
Gotovo 830.000 zaposlenih prima plaću od minimalne do medijalne
Dodaje kako socijalni trenutak u kojem živimo možda najbolje oslikava podatak da 820.000 do 830.000 zaposlenih u Hrvatskoj prima plaću u rasponu od minimalne do medijalne.
Podsjetimo, minimalna neto plaća u ovoj je godini, sukladno odluci Vlade, utvrđena u iznosu od 560 eura, što je u bruto iznosu 700 eura. Medijalna je plaća u kolovozu, kako smo već rekli, iznosila 1004 eura u neto iznosu
Ali rast prosječne plaće izgleda super za predizbornu kampanju.
I zato, Andrej, brate, čovječe, ne pitaj zašto baš ti sada moraš koristiti medijane plaće. Pitaj radije što još možeš napraviti da smanjiš bruto 2. I napravi to. Reži namete!
Izvor : Josip Nemet
