Ministar zdravstva Vili Beroš jučer je predstavio reformu zdravstva. Jačanje preventivne zdravstvene zaštite i domova zdravlja, reorganizacija bolničkog sustava te praćenje ishoda liječenja neke su od temeljnih ciljeva reforme zdravstva, najavio je Beroš.
Navedenu reformu komentirao je poznati liječnik i zagrebački gradski zastupnik Mosta Trpimir Goluža. Njegovu objavu donosimo u nastavku:
”Riječ REFORMA podrazumijeva znatnije preoblikovanje neke strukture ili sustava radi njegova poboljšanja ili modernizacije.
Jučer je ministar zdravstva, Vili Beroš predstavio svoju reformu hrvatskog zdravstvenog sustava:
bit će to “sveobuhvatna evolucija, a ne revolucija”
trajat će do 2030. jer “to nije utrka na 100 metara već štafeta”
opći cilj reforme je “održiv zdravstveni sustav sa pacijentom u središtu”
temeljni pristup u reformi bit će “jačanje javnog zdravstva i primarne zdravstvene zaštite, okretanje prema prevenciji te reorganizacija bolničke zaštite”
“ni na kraj pameti reforme nije ukidanje bolnica, zadržat će se sve 62 bolnice, ali će se napraviti njihova kategorizacija i funkcionalno spajanje”
“očekuju se otpori od interesnih skupina koje imaju etablirane svoje pozicije” a koje ministar ne želi ili se ne usudi imenovati
Ako je suditi po onome što je predstavljeno, Beroševa reforma vrlo je slična već viđenim reformama pa je teško očekivati da će imati i drugačiji epilog.
Upravo zato je vrlo izvjesno da će i nakon Beroševe reforme hrvatsko zdravstvo i dalje vapiti za novom reformom jer hrvatsko zdravstvo nije samo veliki raštimani orkestar kojeg dirigent ministar treba uvježbati i usvirati, već su našem zdravstvenom orkestru potrebne dubinske, korjenite promjene!
One podrazumijevaju posve nove, ozbiljne glazbenike, instrumentaliste svih glazbenih sekcija i potpuno novu kristalno jasnu partituru razumljivu svim dionicima u hrvatskom zdravstvu. Tek u tom slučaju ministrova dirigentska palica mogla bi izazvati zvuk ugodan uhu pacijenata.
Za početak, prije poduzimanja reformskih poteza, nužno je objektivno sagledati aktualne zdravstvene potrebe hrvatskog puka i sposobnost i moć hrvatskog zdravstva. U protivnom, bit će ovo još samo jedna u nizu tipičnih hrvatskih reformi bez potrebnog preustroja odnosno strukturne promjene sustava kojeg se navodno želi promijeniti.” napisao je Goluža.
