Povijest

Heliodrom u Međugorju 1993., transport ranjenika iz BiH helikopterima u KBC Split

Heliodrom u Međugorju devedesetih, transport ranjenika iz BiH helikopterima UN-a, HVO-a i HV-a u KBC Split. Ovo su ranjenici iz bolnice u Novoj Bili i bošnjaci iz istočnog Mostara. Tijekom devedessetih KBC Split zbrinuo je više od 250 000 ranjenika iz cijele BiH i Hrvatske s ratom pogođenih područja bez obzira na nacionalnost i vjeru.

Već više od stoljeća, a posebno od potpisivanja Ženevske Konvencije, povijest medicine je bila puna primjera dobrotvornih napora liječnika i ostalih zdravstvenih djelatnika u oružanim sukobima. Ratovi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (BH) od 1991.–1995. nisu bili iznimka, usprkos velikom psihičkom i fizičkom naporu medicinske profesije. Medicinski radnici i institucije su ciljane direktno i namjerno, a rat je divljao i u etnički heterogenim dijelovima Hrvatske i BiH.
Izuzetan primjer takvog ponašanja je bio rad Splitske Sveučilišne Bolnice u Splitu, Hrvatska, koja je pružila zdravstvenu pomoć žrtvama iz Hrvatske i BiH neovisno o njihovoj nacionalnosti. Splitska Sveučilišna Bolnica je igrala ulogu institucije za sekundarni i tercijalni stupanj pomoći za široko južno bojište BiH.

U splitskoj bolnici liječeno je “oko 32.000 bolesnika i ranjenika iz BiH , od kojih oko 40 posto Muslimana, a u malim ratnim bolnicama u srednjem i južnom dijelu BiH, još 22.061 ranjenika i bolesnika. Većina Muslimana/Bošnjaka su bili mladi muškarci. Štoviše, gotovo polovica bošnjačkih pacjenata liječenih 1992. i jedna trećina pacijenata liječenih 1993. su bili primljeni zbog ratnih ozljeda. Dakle, možemo zaključiti da su većina bošnjačkih pacijenata bili vojnici.

Sve smo to liječili besplatno na račun proračuna djelomično okupirane i razorene Hrvatske.

Zbog pomaganja ranjenicima iz BiH splitski KBC tijekom rata dobio oko 100 zahvalnica od muslimanskih civilnih i vojnih vlasti među kojima i zahvalnicu od tadašnjeg predsjedatelja Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića, nakon liječenja Ejupa Ganića u splitskoj bolnici. “Izetbegović je u svojoj zahvalnici zbog pomaganja ranjenicima iz BiH poručio: “To ovdje nikada neće biti zaboravljeno”. Ali očito je zaboravljeno…

Također, tijekom rujna 1993. samo na splitsko-kaštelansko-solinskom području bilo je oko 180 tisuća izbjeglica iz BiH, pretežito Muslimana, o kojima je skrbila hrvatska vlast i splitska bolnica.

Svi se mogu prisjetiti i izbjeglicama preplavljenih hotela, odmarališta i privatnih kuća.

Velika pomoć su, bile i donacije iz inozemstva, ali glavninu tereta u lijekovima i životnim potrepštinama podnijela je tada “djelomično okupirana Republika Hrvatska”.

crodex.net.

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Back to top button