Novinar, publicist i politički analitičar iz Londona Brian Gallagher, koji godinama prati zbivanja na Balkanu i u BiH, analizirao je za Hrvatski vjesnik – The Croatian Herald aferu s izmišljenim non-paperom, navodeći kako je riječ o sastavnom dijelu manipuliranja objavama probošnjačkih lobista koji podupiru unitarističke ideje u cilju potpunog ozakonjenja preglasavanja Hrvata, što je, po njegovu mišljenju, iznimno štetno za državu BiH, piše Večernji list BiH.
Izlaz vidi u izbornoj reformi koja bi bila od koristi za Hrvate u BiH i predstavnike manjina. - To sugerira da se izborna reforma, koja može donijeti stabilnost i napredak, nije pomaknula s međunarodnog dnevnog reda zbog non-papera. Ovo su vrlo dobre vijesti za Hrvate, manjine i zaista cijelu BiH – napisao je Gallagher.
Utjecaj non-papera
Po njegovu tumačenju, cilj izborne reforme je osigurati Hrvatima da im se omogući birati hrvatskog člana Predsjedništva BiH. - Hrvati, Srbi i Bošnjaci (Muslimani) su svi pretpostavljeni da glasuju za vlastitog predstavnika.
Međutim, zbog izbornih pravila, Bošnjaci mogu koristiti svoju brojčanu superiornost te ne samo glasovati za svog predstavnika nego i za kandidata koji bi trebao biti izbor Hrvata. Hrvati su efektivno obespravljeni, što kod njih izaziva poprilično nepovjerenje prema zemlji. Tu je i pitanje manjina po presudi Europskog suda za ljudska prava iz 2009. – navodi Gallagher. Podsjetio je i kako je non-paper generirao ogorčenje te je privukao pozornost čak i Financial Timesa i Newsweeka.
– Međutim, prijedloge dokumenta odbacile su brojne strane, poput hrvatske Vlade. Bijes iskaljen oko ovoga dokumenta očito je trebao zatamniti razvoj događaja iz non-papera koji je predstavila Hrvatska, kao i druge zemlje članice Europske unije – smatra Gallagher.
Podsjetio je kako je hrvatska Vlada zajedno s Bugarskom, Ciprom, Grčkom, Mađarskom i Slovenijom, predstavila dokument BiH i Balkanu pred Vijećem za vanjske poslove EU. Engleski novinar pritom je primijetio kako je javnost bila uznemirena zbog poticanja izborne reforme te da je pokušaj rješavanja problema Hrvata posve suprotan očekivanjima političkog Sarajeva.
– Međutim, oni koji bi najradije vidjeli BiH kao potpuno centraliziranu – učinkovito dopuštajući Bošnjacima da dominiraju – manje su zadovoljni takvim razvojem događaja.
Protiv EU-a
Nominalno je Željko Komšić Hrvat za kojega Bošnjaci glasuju kako bi preuzeo hrvatski dio u Predsjedništvu.
On ima mnogo za izgubiti od izborne reforme – golema većina Hrvata ne bi glasovala za njega i on bi ispao. Po Gallagheru, posve je razumljivo bilo da nakon toga Komšić ustvrdi kako je EU pod “značajnim utjecajem” Hrvatske i projektiranja njezina utjecaja na BiH.
– Pritom nije uopće spomenuo hrvatske birače i njihovo nezadovoljstvo njime, kao ni što je radio oko rješavanja s problemom vladavine zakona – s obzirom na to da je član Predsjedništva BiH.
Gallagher primjećuje kako je Komšić snažno kritizirao međunarodne administracije koje su se nedugo nakon njegovih istupa oglasile zajedničkim stavom. Iako ga nisu imenovale, jasno je da su mislile na njega, navodi ovaj autor.
Među problemima s kojima se suočava BiH možda je najozbiljniji problem hrvatskog izbornog pitanja. Zbog toga hrvatskoj državi navedno mora biti prioritet u vanjskojo politici.
