”Ne čudi da se prošli tjedan u govoru Putina on prikazao kao Isus, citirajući njegove riječi uperene Europljanima: “Oprosti im Bože jer ne znaju što čine.”
Na opasačima Hitlerovih vojnika stajao je slogan, skovan još u 18. stoljeću, za Njemačkoga Carstva, Gott mit uns (Bog je s nama).Iza svakog sustava nasilne, agresorske moći mora stajati ne bilo kakvo, već idealno opravdanje, ideološki sustav koji to nasilje čini ne samo prihvatljivim, nego obveznim.
A što je sustav nasilniji, to će više biti pozivanja na ideale, u ovom slučaju na samoga Boga. Nije stoga slučajno da se – kao što je “Bog” bio s Hitlerom, a s druge strane dekadencija koju čisti arijevci trebaju mačem i krvlju ispraviti – na majicama ruskih vojnika i fanatika na stadionu Lužnjiki vidio natpis: Mi smo Rusi, Bog je s nama (Mi ruskie, c nami Bog).
To je, kao i Hitlerov “božanski” slogan, parola nastala u vrijeme carske Rusije, za cara Nikole I., u Krimskom ratu sredinom devetnaestog stoljeća, vojnoj operaciji koja je najviše inspirirala sadašnji Putinov rat.
Putinov zadnji govor, u kojem zapravo nije izrekao ništa novo o sotonskom Zapadu i sotonistima koji vladaju Ukrajinom, samo je nastavak legitimacije činjenja zla u ime Boga, islamizacija pravoslavlja.
K tome, ako čitate Hitlerove govore s konca tridesetih godina prošlog stoljeća i Putinove uoči agresije, pa i ovaj zadnji, samo zamijenite riječi Poljska, Čehoslovačka s riječju Ukrajina, i to vam je to u svim bitnim stvarima.
Vjernici na papiru
Putinove riječi i djela savršeno odgovaraju dijagnozi o vječnom fašizmu kako ga je u istoimenom eseju definirao Umberto Eco, pri čemu Putin dodaje svoj “originalni doprinos”, obrana kršćanstva, što je misija Rusije danas u dekadentnom zapadnom svijetu kojem streme i sotonisti, tako ih je nazvao, u Ukrajini.
Ukratko: Zapad je pokvaren, izgubio je ne samo kršćanske vrijednosti, nego i prirodni pojam dobra, što pokazuje društvena prihvaćenost istospolnih veza. Zapad stoga predstavlja opasnost za cijelo čovječanstvo, a Rusija ima poslanje boriti se protiv te opasnosti jer je ona čuvarica svetih kršćanskih vrijednosti.
“Ići ćemo i u smrt ako čovječanstvo izgubi sposobnost razlikovanja dobra od zla”, rekao je patrijarh Kiril u intervjuu prije nekoliko godina.
Te zpitan o duhovnoj moći i superiornosti Rusije nad Zapadom, rekao je: “Zašto su Rusiju nazvali Svetom Rusijom? Zato što je glavna dominantna vrijednost bio Bog, a čovjekova se svetost smatrala rezultatom priznanja središnjeg mjesta Boga.
”Ne čudi stoga da se prošli tjedan u svom govoru Putin prikazao kao Isus, citirajući njegove riječi uperene Europljanima: “Oprosti im Bože jer ne znaju što čine.”
On, dakako, zna…No koliko je Rusija moralno čista i duboko “kršćanska” govore i sljedeći podatci: Od cijele etničke ruske populacije, više od polovice nikada nije kročilo u crkvu, kao što je pokazalo istraživanje Levada centra 2022. godine: samo zanemariv postotak vjeruje u uskrsnuće (temelj kršćanske vjere) i zagrobni život, preko 70% nema namjeru držati se posta, temeljne zapovijedi tradicionalne pravoslavne pobožnosti.
Rusija je jedna od najateističnijih zemalja na svijetu, a pravoslavlje tek zamjena za komunizam, službena državna ideologija kojoj, kao i na čelu države, stoji bivši KGB-ovac, patrijarh Kiril.To čime kršćanski i moralno Putin opravdava svoje zulume zapravo je čista nacističko/fašistička mistika nacije i njezino stavljanje na mjesto Boga.
I dok on denacificira/defašizira Ukrajinu i dekadentni Zapad koji prijeti moralnoj neiskvarenosti i čistoći ruske rase i golog opstanka (paranoja tipična za diktatore), baš na njemu se ispunjava “proročanstvo”, rečenica koja se pripisuje Orwellu, da će “fašisti 21. stoljeća biti antifašisti”.
Nepobjediva Antifa
Da ne budemo nekritički prema našem civilizacijskom krugu, da ne budemo isti kao satrap Putin, postavimo pitanje jesu li i na Zapadu “fašisti 21. stoljeća antifašisti”. Mislim da da, posebno na ljevici.
Nitko ne prezire Zapad, pa ni Putin, koliko naše “antife”, “wokisti”, “dženderisti”, “islamoljevičari” kojima je draži islam (kao biračko tijelo u EU-u) od kršćanstva, za koje je Zapad isključivo mjesto i kultura zločina.
O tom fenomenu samomržnje pisali su briljantni umovi Zapada, od Scrutona, koji je skovao izraz “oikofobija”, strah od Zapada od samog sebe, preko Brucknera, koji je skovao izraz “samomržnja”, ili Finkelkrauta, sve do Brodera, koji je za njemački Welt napisao: “Novi fašizam na Zapadu neće reći: ja sam fašizam. Reći će: ja sam antifašizam.”
Čim izrazite svoje mišljenje, ni po čemu nemoralno ili utuživo, oni lamataju ne argumentima, već etiketama poput “ti si fašist, rasist, šovinist…”, sve što možemo čuti i kod nas od strane zeleno-lijeve falange koja, kao i svi fašisti, kako je upozorio Eco, ne podnosi razliku, pluralizam mišljenja, a, kao, djeluje u ime istih.
Netolerantni u ime tolerancije, diskriminatorni u ime antidiskriminacije, u jednom, antifašisti s fašističkim metodama i snažnim osjećajem moralne superiornosti koristeći političku korektnost kao sredstvo za progon neistomišljenika.
Prepuni su ih parlamenti, pa i Europski, zagospodarili su sveučilištima i medijima, a o Zapadu i njegovoj prošlosti misle čak gore nego Putin, samo idu drugim metodama: dok Putin organizira vojne parade, oni organiziraju neke druge parade i “specijalne operacije”.
U jednom, od Rusije do našeg sokaka, čista orvelovština: Fašisti 21. stoljeća zovu se – antifašisti! Antifašista Putina ćemo, nadam se, poraziti, ali ove naše antife, teško.
Izvor: Ivica Šola/Slobodna Dalmacija
