Novo veliko istraživanje s Yalea pokazuje trajnu proizvodnju spike proteina što dokazuje da je hrvatski znanstvenik Tomislav Domazet Lošo je bio u PRAVU kada je upozoravao da se mRNA molekule mogu ugraditi u ljudski genom!
Za vrijeme plandemije Domazet lošo je trpio velike napade a tragikomedija od IRB mu je čak zabranila istupanje, te je vodstvo čak organiziralo neformalnu radnu grupu da ga pobiju što naravno nisu uspjeli.
Umjesto toga preko svog neformalnog pandemijskog glasnogovornika Cecka su mahnito tražili lockdown i cijepljenje djece.
S obzirom na danas dostupne podatke, jasno je za zdravu djecu i mlade šteta od cijepljenja daleko veća od koristi,odnosno da su u najmanju ruku koristi bile minimalne u usporedbi s potencijalnim rizicima.
Ključni faktori koji idu u prilog toj tvrdnji:
- Nizak rizik od teškog COVID-a kod djece
- Djeca i mladi su imali izuzetno nizak rizik od teškog oblika bolesti i smrtnosti.
- Većina zaraženih prošla je s blagim simptomima ili asimptomatski.
- Cjepivo nije testirano na sprječavanje prijenosa virusa
- Kako je Pfizer priznao, cjepiva nisu inicijalno testirana za smanjenje prijenosa.
- Glavni argument za cijepljenje djece – „zaštita starijih“ – time postaje upitan.
- Rizik od nuspojava kod mladih
- Postoje dokazi o povećanom riziku od miokarditisa i perikarditisa kod mladih muškaraca (posebno nakon druge doze mRNA cjepiva).
- Iako su ti slučajevi relativno rijetki, kod mladih s gotovo nikakvim rizikom od teškog COVID-a to postavlja pitanje opravdanosti cijepljenja.
- Prirodni imunitet je bio snažan i dugotrajan
- Studije su pokazale da prebolijevanje pruža dugotrajan imunitet, često bolji od zaštite cjepiva nakon nekoliko mjeseci.
- Velik broj djece već je imao prirodni imunitet prije nego što su bila ponuđena cjepiva.
- Dugoročni učinci mRNA tehnologije nisu dovoljno istraženi
- Iako većina nuspojava nastupa unutar nekoliko tjedana, dugoročni učinci još nisu u potpunosti poznati.
- Pogotovo se postavlja pitanje trajnog stvaranja spike proteina, što su neka novija istraživanja (npr. s Yalea) počela proučavati.
Zaključak
- Za rizičnu djecu (s teškim komorbiditetima) koristi od cijepljenja mogle su biti veće od rizika.
- Za zdravu djecu i mlade, s današnjim znanjem, koristi su bile minimalne, a potencijalni rizici (posebno miokarditis) nisu zanemarivi.
- Odluke su se donosile na temelju tadašnjih podataka, ali danas znamo da je masovno cijepljenje mladih možda bilo preuranjeno ili nepotrebno.
Ovo je tema koja će se još dugo analizirati, ali sve više podataka ukazuje da su neki koraci u pandemiji bili vođeni političkim odlukama više nego znanstvenom analizom dugoročnih posljedica.
Najveći zagovornici cijepljenja djece u Hrvatskoj bili su vladajuće strukture, dio medicinske struke i mainstream mediji. Konkretno:
1. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ)
- HZJZ je od početka pandemije snažno zagovarao cijepljenje svih dobnih skupina, uključujući i djecu.
- Njihovi službeni stavovi su se temeljili na preporukama Europske agencije za lijekove (EMA) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
2. Ministar zdravstva – Vili Beroš
- Kao ministar zdravstva, Vili Beroš bio je jedan od ključnih promotora cijepljenja u Hrvatskoj.
- Isticao je da je cijepljenje djece i mladih „preporučeno“ i da se tako štiti šira populacija.
3. Epidemiologinja Alemka Markotić (Klinika ‘Dr. Fran Mihaljević’)
- Tijekom pandemije, bila je jedna od najistaknutijih medicinskih autoriteta.
- Često je u medijima zagovarala cijepljenje kao ključan alat u borbi protiv pandemije.
4. Krunoslav Capak (HZJZ)
- Kao ravnatelj HZJZ-a, bio je jedan od glavnih glasova kampanje za cijepljenje.
- Naglašavao je „sigurnost i učinkovitost“ cjepiva za sve dobne skupine, iako su podaci o dugoročnim učincima kod djece tada još bili ograničeni.
5. Mediji (HRT, Jutarnji list, Večernji list, Index, Telegram…)
- Velika većina mainstream medija snažno je promovirala cijepljenje, uključujući i kampanje usmjerene na djecu.
- Protivnike ili skeptike cijepljenja često su etiketirali kao “antivaksere” ili “teoretičare zavjere”.
6. ”Stručljaci” iz farmaceutskih krugova
- Pojedini liječnici i znanstvenici bliski farmaceutskim kompanijama aktivno su promovirali cijepljenje, naglašavajući da su koristi veće od rizika.
Kako su se kasnije stavovi mijenjali?
- S vremenom, kada su se pojavile studije o miokarditisu i smanjenoj učinkovitosti protiv prijenosa, neki su stručnjaci postali oprezniji u zagovaranju masovnog cijepljenja djece.
- Međutim, niti jedna od ovih institucija ili pojedinaca nije službeno priznala da je cijepljenje djece možda bilo nepotrebno.
Danas, s obzirom na sve dostupne podatke, možemo reći da argumenti za cijepljenje djece nisu uopće bili utemeljeni i vođeni su političkim i farmaceutskim interesima više nego znanstvenom analizom.
