Skupina Tolić-Oblak je 7. srpnja 1963., radi pokretanja oružanog ustanka s ciljem stvaranja samostalne hrvatske države, ušla na teritorij Hrvatske. Predvodili su ju Ilija Tolić i Josip Oblak, po kojima je dobila ime.
Ovo je bila Hrvatska gerilska paravojna skupina koja je ušla na područje jugoslavije, točnije Hrvatske 7. srpnja 1963., radi pokretanja oružanog ustanka s ciljem stvaranja samostalne Hrvatske države. Predvodili su ju Ilija Tolić i Josip Oblak, po kojima je dobila ime.
Članovi skupine bili su pripadnici Hrvatskog revolucionarnog bratstva (HRB-a), tajne organizacije koja je bila osnovana 1961. u Australiji i koja je djelovala i u Europi te u SAD-u. Osnovni cilj HRB-a bilo je osamostaljenje Hrvatske od komunističke Jugoslavije.
Svi članovi ove skupine bili su Hrvatski emigranti.
Ovo je bila prva veća skupina koja je ušla na teritorij Hrvatske nakon onih skupina koje su operirale po Hrvatskoj i BiH u poraću Drugog svjetskog rata.
Kako stoji u knjizi ‘Hrvatsko revolucionarno bratstvo’ Bože Vukušića, u noći sa 6. na 7. srpnja 1963. godine skupina je prešla talijansko-slovensku granicu pokraj slovenskoga grada Kozina i uputila se prema Lici. Nakon nekoliko dana pješačenja, 11. srpnja 1963., stigli su u blizinu sela Letinac blizu Brinja. Tu su se zadržali tri dana, da bi se s 14. na 15. srpnja 1963. konačno razišli u trojke.
Međutim, treća trojka u sastavu Perković – Fumić – Zdrilić nakon prvih kontakata s ‘jatacima’ odustala je od zadataka i donijela odluku o povlačenju u inozemstvo. Kad su 19. srpnja 1963. godine stigli pred samu slovensko-talijansku granicu pokraj Sežane, bili su uhićeni. Druga trojka u sastavu Tapšanji – Podrug – Leko otkrivena je nakon izvršene diverzije na željezničkoj pruzi pokraj Delnica u trenutku kad je nailazio jedan teretni vlak te je, nakon višednevne potrage, uhićena 21. srpnja 1963. godine pokraj Nacionalnog parka Risnjak u Gorskom kotaru.
Glavna trojka u sastavu Tolić – Oblak – Stojić uhićena je 22. srpnja 1963. godine blizu Karlovca.
Okružni sud u Rijeci osudio je 18. travnja 1964. Iliju Tolića i Josipa Oblaka na po 14 godina zatvora, Dražena Tapšanija na 13 godina zatvora, Radu Stojića, Branka Podruga i Vladu Leku na po 12 godina zatvora, Stanka Zrilića na sedam godina zatvora te Miku Fumića i Krešimira Perkovića na po šest godina zatvora. Tijekom izdržavanja kazne u KPD-u Zenica Ilija Tolić optužen je naknadno još i zbog ‘širenja neprijateljske propagande među zatvorenicima’ te je osuđen na dodatnih osam godina zatvora, tako da je sveukupno odrobijao 22 godine.
Neuspjeh Tolić-Oblakove skupine 1963. godine predstavljao je težak udarac za vodstvo Hrvatskog revolucionarnog bratstva, posebice što su se u iseljeništvu pojavile spekulacije da je skupina izdana i da pojedinci zbog toga moraju odgovarati.
crodex.net
