Kineski špijunski baloni lete iznad Južne Amerike, ali i iznad SAD-a. Američki državni tajnik Antony Blinken nazvao je kineske postupke “neodgovornim” i “neprihvatljivim”.
Iz Pekinga poručuju da je riječ o civilnom balonu koji se koristi u meteorološke i znanstvene svrhe. U isto vrijeme Kina je priopćila da se uzajamno političko povjerenje s Rusijom nastavlja produbljivati. Još pred godinu dana kineski predsjednik Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin najavili su strateško partnerstvo koje neće imati “zabranjenih” područja suradnje, a cilj će mu biti suprotstavljanje utjecaju SAD-a.
Odmicanje od Zapada i približavanje Kini
Na opasnost saveza Rusije i Kine svojedobno je upozorio jedan od najznačajnijih američkih geopolitičara, Zbigniew Brzezinski: “Sjedinjene Američke Države trebaju biti svjesne ozbiljnih opasnosti ulaska u strateško savezništvo Kine i Rusije, u koje ih djelomično može gurnuti unutarnja politička i ideološka inercija, a dijelom i loše koncipirana vanjska politika SAD-a.
Za Sjedinjene Države ništa ne može biti opasnije od bliskoga saveza ovih dviju sila”.
Opasnosti saveza Moskve i Pekinga jako je dobro svjestan i Henry Kissinger
On je tijekom posjeta Kini 1971. kao državni tajnik SAD-a uspostavio diplomatske odnose s Kinom s ciljem izolacije SSSR-a.
Radilo se nesumnjivo o strategijski genijalnome potezu kojim je SAD vratio stratešku prednost pred SSSR-om. Međutim, dugoročno je takva politika stvorila jaku Kinu kao glavnoga strateškog konkurenta SAD-a.
To je Kissingera navelo na to da je još Trumpu predlagao približavanje Rusiji s ciljem obuzdavanja Kine.
Dakako, nakon agresije Ruske Federacije na Ukrajinu ovaj je koncept pao u vodu
U godinama pred nama Rusija će se sve snažnije odmicati od Zapada i još više približavati Kini. Nakon zapadnih sankcija Rusiji će nedostajati određene tehnologije koje može nadomjestiti jedino suradnjom s Kinom kojoj je cilj postati pobjednikom četvrte industrijske revolucije.
Suradnja je i proteklih godina bila vrlo intenzivna. Kina je prva kupila ruski raketni sustav S-400, održavale su se zajedničke vojne vježbe, otvoren je plinovod Snaga Sibira, a suradnja postoji i u području atomske industrije i svemirskih istraživanja.
Nakon rata u Ukrajini, koji se sve više pretvara u rat iscrpljivanja, Rusija će se pojaviti kao slabiji partner u odnosima s Kinom. Pretjerano oslanjanje na Kinu kod nekih ruskih analitičara nije dočekano s odobravanjem.
Tako ruski sigurnosni analitičar Aleksandar Čramšikin smatra da će prevelika suradnja s Pekingom dovesti do dugoročnih problema za Moskvu. On smatra da Kina žudi za ruskim resursima i teritorijem. Za njega je partnerstvo Moskve i Pekinga rezultiralo “problemima koji su sve gori uslijed zastrašujuće nejednakoga bilateralnog odnosa u korist Pekinga“.
Prokineska politika Kremlja prema Čramšikinu sprječava razvoj boljih odnosa Rusije i drugih azijskih sila kao što su Japan i Indija.
Surađujući s Kinom, smatra on, “Rusija kopa vlastiti grob”.
Kako bilo, suradnja Rusije i Kine postaje sve snažnija, a Richard Fontaine u analizi za “Foreign Affairs” primjećuje da je Washington odlučio natjecati se, a ako je potrebno i sukobiti se i s Rusijom i s Kinom na neodređeno vrijeme. On pritom smatra da je natjecanje s Kinom i Rusijom o svakom pitanju, i na svakom mjestu gdje su ove države aktivne, recept za neuspjeh.
Kreatori politike trebali bi se najviše usredotočiti na radnje na mjestima i na pitanja gdje je potencijalna šteta za ključne interese SAD-a velika, a potencijalna korist za izazivača značajna.
Pridobivanje saveznika
Rusija i Kina ne samo da produbljuju zajedničku suradnju, nego za svoju protuzapadnu politiku nastoje pridobiti i druge saveznike. Tako treba primijetiti to da niti jedna afrička zemlja nije uvela sankcije Rusiji. Sankcije primjenjuju uglavnom zemlje EU-a i anglosfere.
Zanimljivo je da i neke zemlje koje inače surađuju sa Zapadom ostavljaju odškrinuta vrata i kod Moskve i Pekinga. Tako je na međunarodnim vojnim manevrima “Vostok 2022” sudjelovala uz Rusiju ne samo Kina, nego i Indija. Rusija je najveći isporučitelj oružja za ovu uskoro najmnogoljudniju zemlju.
Kineski pak predsjednik Xi Jinping krajem prošle godine posjetio je Saudijsku Arabiju što mnogi analitičari ocjenjuju kao ulazak ove sile na područje Bliskog istoka i kao potez koji može promijeniti geostratešku sliku ovoga prostora. Treba istaknuti i to da Kina sve više financijski ulazi na područje Latinske Amerike. To će jačati i njezin politički utjecaj što je direktno suprotstavljeno Monroevoj doktrini.
Rusija i Kina kreiraju geostrateške koncepte koji će u budućnosti voditi prema stvaranju multipolarnog svijeta.
Poveznica njihove suradnje neprijateljstvo je prema SAD-u odnosno prema Zapadu općenito. U te svrhe spremni su za suradnju mobilizirati različite koalicije i različite aktere. Već godinama živimo u novom hladnom ratu, a čini se da se sve više formiraju blokovi budućega strateškog rivalstva.
Život u zanimljivim vremenima stara je kineska kletva…
