Europska unija ima treće najveće gospodarstvo na svijetu, na koje otpada jedna šestina globalne trgovine. Sve zajedno, 27 zemalja članica čini jedno unutarnje tržište koje omogućuje slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i ljudi.
Kako je sve započelo
Nakon razornih posljedica Drugog svjetskog rata, zapadna je Europa vidjela zajednički pomak prema regionalnom miru i sigurnosti promicanjem demokracije i zaštitom ljudskih prava. Ključan korak je bio Schumanov proglas (engl. declaration) predstavljen 1950.godine. Integracija je započela uspostavom Europske zajednice za ugljen i čelik, sprječavajući tako zemlje da se okreću jedna protiv druge, objavljuje visualcapitalist.com.
Evo popisa svih 27 članica EU-a i godine kada su se pridružile i stvorile sadašnju Europsku Uniju.
Gospodarsku moć Europske unije drže tri gospodarska diva
Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda više od polovice ukupne ekonomske proizvodnje EU-a čine zajedno ove tri članice (po veličini BDP-a):
- Njemačke (4 trilijuna dolara),
- Francuske (2,7 bilijuna dolara) i
- Italije (1,9 bilijuna dolara).
Ove tri zemlje su ujedno i najmnogoljudnije u EU, te zajedno sa Španjolskom i Poljskom čine 66% ukupnog stanovništva EU.
Ako na prva tri gospodarska diva EU dodamo Španjolsku (1,3 bilijuna dolara) i Nizozemsku (990 milijardi dolara), onda prvih pet čini gotovo 70% BDP-a EU-a. To ide do 85% kada se uključi prvih 10 zemalja. To znači da prvih 10 članica čini 14 bilijuna dolara od ukupnih 16 bilijuna dolara vrijednog gospodarstva cijele EU.
Evo ljestvice svih 27 država članica i udjela njihovog gospodarstva u EU:
Što starija članica – to veći udjel
Osim što najmnogoljudnije članice imaju veća gospodarstva, pojavljuje se još jedan obrazac, s vremenom koje je zemlja provela u EU. Pet od šest osnivača EU-a – Njemačka, Francuska, Italija, Nizozemska, Belgija – nalaze se u prvih 10 najvećih gospodarstava EU-a. Irska i Danska, sljedeće članice Unije (1973.) rangirane su na 9. odnosno 11. mjestu. Posljednjih 10 zemalja pristupilo je EU-u nakon 2004.
Sektorska analiza gospodarstva Europske unije
EU ima četiri primarna sektora gospodarske proizvodnje:
- usluge,
- industriju,
- građevinarstvo i
- poljoprivredu (uključujući ribarstvo i šumarstvo).
U nastavku je analiza nekih od tih sektora i zemalja koje tome najviše pridonose. Sve brojke su iz Eurostata.
Usluge i turizam
Gospodarstvo EU-a uvelike se oslanja na sektor usluga, koji čini više od 70 % dodane vrijednosti gospodarstva u 2020. To je također sektor s najvećim udjelom zaposlenosti u EU-u, od 73 %. U Luksemburgu, koji ima veliki sektor financijskih usluga, 87% bruto domaćeg proizvoda zemlje dolazi iz sektora usluga. Turistička gospodarstva poput Malte i Cipra također su imala preko 80% udjela usluga u svom BDP-u.
Industrija
Istovremeno, 20% bruto domaćeg proizvoda EU dolazi iz industrije proizvodnje, a Irsko gospodarstvo ima najveći udio industrije u svom BDP-u (čak 40%). Također, su Češka, Slovenija i Poljska imale značajan udio u industrijske proizvodnje u svom gospodarstvu.
Poljoprivreda
Manje od 2% gospodarstva EU-a oslanja se na poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo. Rumunjska, Latvija i Grčka doprinose ovom sektoru, međutim udio u ukupnoj proizvodnji u svakoj zemlji manji je od 5%. Bugarska ima najveću zaposlenost (16%) u ovom sektoru u usporedbi s drugim članicama EU.
Energija
EU uvozi gotovo 60% svojih energetskih potreba. Do kraja 2021. Rusija je bila najveći izvoznik nafte i prirodnog plina u EU. Nakon rata u Ukrajini taj se udio stalno smanjivao s gotovo 25% na 15% za naftne tekućine i s gotovo 40% na 15% prirodnog plina, prema Eurostatu.
Tmurna 2023?!
MMF ima tmurne izglede za Europu u 2023.g:
- rat u Ukrajini,
- spiralni rast troškova energije,
- visoka inflacija i
- stagnirajući rast plaća
znače da se čelnici EU-a suočavaju s “ozbiljnim kompromisima i teškim političkim odlukama”. Reforme u cilju ublažavanja ograničenja opskrbe na tržištu rada i energije ključne su za povećanje gospodarskog rasta i ublažavanja pritisaka na cijene. MMF predviđa da će EU gospodarstvo rasti u 2023.g. 0,7%.
