‘Na jednom kraju Europe bukte požari, na drugom kiše i poplave, apokaliptičke slike prirodnih katastrofa stalno, godinama, bombardiraju nas s malih ekrana. Za sve je krivo globalno zatopljenje, i naravno, čovjek kao glavni krivac istoga.” možemo svakodnevno čuti u raznoraznim medijima .
Mnoge države mijenjaju politike koje navodno dovode do takvih poremećaja globalnoga zatopljenja kao što su prevelika industrijalizacija, sječa šuma, prevelik uzgoj goveda i slično. Mnogi od nas pogled nade upiru u ekologe i klimatske aktiviste.
Međutim već dvadesetak godina njih oštroj kritici podrgava danski znanstvenik Bjorn Lomborg, čiji tekstovi i knjige izazivaju nemir i podjele kako u ekološkoj, tako i u znanstvenoj zajednici, javlja Slobodna Dalmacija.
Lomborg je u petak u Jakarta Postu objavio novi tekst s naslovom “Svijet postaje bolji” u kojemu opet polemizira s ekolozima. Argumenti kojim opravdava naslovne optimistične teze, a i oštro polemizira s mediijskom crnom slikom i navodnim fatalizmom ekoloških aktivista, su sljedeći:
“Neprestano nam govore o najnovijem toplinskom valu, poplavi, šumskom požaru ili oluji. Ipak, podaci uvjerljivo pokazuju da su danas ljudi puno sigurniji od vremenskih nepogoda. One su 1920-ih godišnje ubijale oko pola milijuna ljudi, dok je u posljednjem desetljeću u prosjeku umrlo oko 18.000 ljudi. Kad ljudi postanu bogatiji, postaju otporniji”, piše Lomborg za daleki Jakarta Post.
Ruganje ekolozima i medijima
On osporava i tvrdnje da je sve više katastrofalnih požara navodeći da je oko 1900. svake godine gorjelo oko 4,5 posto kopnene površine svijeta, da bi to do kraja stoljeća palo na oko 3,2 posto, a u posljednja dva desetljeća sateliti pokazuju daljnji pad, lani je izgorjelo “samo” 2,5 posto svijeta!
Danski znastvenik suprotstavlja se “senzacionalističkom izvještavanju” i ističe podatak da su štete od nepogoda manje u postotku bruto domaćeg proizvoda unatoč tome što su kuće sve veće i luksuznije. Kao primjer dobroga stanja svijeta i planeta navodi da se očekivano trajanje ljudskog života udvostručilo, s 36 godina 1920. godine na više od 72 godine danas. Tada je, ruga se Lomborg ekolozima, i zagađenje zraka bilo veće, četiri puta bila je veća vjerojatnost da će vas ono ubiti 1920. godine nego danas, jer su siromašni, koji su tada činili tri četvrtine svjetskog stanovništva, dok ih je danas manje od desetine, kuhali i grijali se na balegu i drva.
“Razumljivo je zašto mnogi ljudi – osobito mladi – iskreno vjeruju da slijedi smak svijeta. Unatoč neuspjesima povezanim s COVID-om, čovječanstvo je sve bolje i bolje. Ipak, huškači propasti će vam govoriti da je kraj blizu. Ovo je sjajno za njihovo prikupljanje sredstava”, piše danski znanstvenik.
Nakon ovoga, Lomborg upućuje ekolozima još dvije vruće pljuske navodeći da su prije deset godina tvrdili da su klimatske promjene skoro ubile australski Veliki koraljni greben skoro mrtav, ali znanstvenici su, kaže, otkrili njegove dvije trećine pokazuje najveću pokrivenost koraljima od početka bilježenja 1985. godine.
Danski znanstvenik ističe i da su ekolozi rado posezali za fotografijama polarnih medvjeda kao ilustracijom štetnih klimatskih promjena. Njih je koristio i bivši američki potpredsjednik iz reda demokrata Al Gore u svome utjecajnom ekološkom filmu “Neugodna istina”. Lomborg i s njime polemizira te ističe podatak da je broj polarnih medvjeda 1960-ih iznosio između 5.000 i 10.000, dok ih danas, tvrdi, ima oko 26.000. Vijesti o tome, kao i o Velikome koraljnom grebenu, su sitne, jedino su ih aktivisti prestali spominjati.
Kao ilustraciju osporavanja globalnog zatopljenja on navodi da u SAD-u raste smrtnost od hladnoće i to “zato što su političari uveli ekološke zakone koji čine energiju skupljom”. Danac se s razlogom izruguje bogatima i slavnima koji nam drže predavanja o ekologiji leteći svijetom privatnim mlažnjacima.
Fokus na ekološke teme po njemu skreće pažnju s važnijih globalnih problema kao što su glad, zarazne bolesti i nedostatak osnovnog obrazovanja.
“Trebamo malo ravnoteže u našim vijestima, ali to ne znači zanemarivanje globalnog zatopljenja: to je pravi problem, uzrokovan čovječanstvom. Samo nam treba perspektiva”, zaključuje u članku za Jakarta Post Bjørn Lomborg.
Budući da je od objave teksta prošlo relativno malo vremena, reakcije se tek mogu očekivati jer s Lomborgom se neki slažu, a neki ne slažu, ali malo tko uspije ostati ravnodušan.
