Prenosimo informacije iz Turske o inflaciji jer bi upravo ovaj model (u gorem slučaju) mogao zadesiti mnoge zemlje. Također, upravo Turska i Erdogan su snažni sponzori hrvatskog susjedstva (Sarajevo) te svakako događanja u Turskoj mogu imati posljedice i u BiH, a i ne moraju nužno…
Turski referentni indeks Borsa Istanbul 100 pao je u petak 8,5% u svom najgorem danu od ožujka, što je izazvalo dva prekidača koji su zaustavili trgovinu. Naime, tijekom petka turska je burza čak dva puta automatski zaustavljena zbog naglog pada vrijednosti turske nacionalne valute.
Nacionalna valuta u petak pala ispod 17 lira za američki dolar. Lira je od početka 2021. izgubila više od polovice vrijednosti u odnosu na američki dolar.
Valuta zemlje je pala usred pritiska predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana na središnju banku da snizi troškove zaduživanja kako bi potaknula rast turskog gospodarstva koji se bori. Turska središnja banka objavila je u četvrtak da snižava ključnu kamatnu stopu s 15% na 14%, unatoč inflaciji od 21%.
Središnja banka je od rujna snizila ključnu kamatnu stopu za 400 baznih bodova. Tijekom posljednje dvije godine regulator je tri puta intervenirao kako bi održao liru na površini prodajom dolara. Državna monetarna politika, zajedno sa značajnom deprecijacijom lire, dodatno će utjecati na inflaciju – očekuje se da će ona skočiti na 30% u odnosu na prethodnu godinu početkom 2022., prema S&P Global Ratingsu, koji je smanjio svoje izglede o državnim kreditima ocjena na negativnu.
Podsjetimo, lira je već mjesecima u padu, a sada odlazi na rekordno niske razine što stvara sve težu, ali i sve napetiju situaciju u Turskoj. Do novog pada lire dolazi u trenutku dok središnja banka – uvelike pod utjecajem turskog predsjednika Erdogana – smanjuje količinu novca za komercijalne banke dok u isto vrijeme inflacija prelazi 21%. Burza je zaustavljena nakon naglog povlačenja novca iz dionica.
Tursko gospodarstvo godinama muči turbo inflacija, a onda zbog enormnog rasta cijena trpi stanovništvo. Energenti, stanarine i osnovne namirnice su preskupe. Mnogi građani su posebno ljuti što vlada u Ankari i predsjednik Recep Tayyip Erdogan ne poduzimaju ništa da zaustave ovakav razvoj – naprotiv.
Erdoganovo “sultanijanje”
Svatko tko je pomislio da će Erdogan možda nakon ovog fijaska promijeniti mišljenje grdno se prevario. Umjesto toga, on poziva na strpljenje i obećava kako će ova monetarna politika na kraju imati pozitivne dugoročne posljedice. Uskoro će se povećati ulaganja i proizvodnja, a povećat će se i izvoz, tvrdi turski predsjednik. Ovakav pristup u gospodarskoj i monetarnoj politici liči „kineskom modelu“, rekao je Erdogan pred Upravnim odborom vladajuće AKP, a prenijeli su turski mediji.
I zaista, slaba valuta čini domaći izvoz jeftinijim i zbog toga privlačnijim. I Kini se u prošlosti često predbacivalo da svom izvozu daje konkurentsku prednost umjetno devalviranom valutom. Međutim, s obzirom da u određenim granicama tečaj juana određuje Središnja banka Kine, tom valutom se ne može u potpunosti slobodno trgovati.
Erdogan vidi i druge sličnosti između Turske i Kine. Gospodarstva dviju zemalja su uspjela rasti čak i u 2020., godini korona-krize. Osim toga, obje zemlje su omiljene kod stranih ulagača zbog niskih plaća radnika i troškova proizvodnje. Ipak, mnogi stručnjaci i oporbeni političari smatraju da je Erdoganovo poređenje s Kinom – apsurdno.
Loše poređenje s Kinom
Turska se ne može orijentirati prema kineskom modelu, jer zemlja nema tako veliku ekonomiju i tako brojno stanovništvo, kaže Arda Tunca, direktor tvrtke za pružanje financijskih usluga Eko Faktory. „Tamo je na djelu poptuno drugačija gospodarska dinamika“, kaže Tunca. „Kina je najmnogoljudnija zemlja na svijetu i svojim prodizvodnim kapacitetima privlači čitav svijet.“
I za razliku od Turske, Kina nije zapostavila obrazovanje kvalificirane radne snage. Ovaj ekonomski stručnjak sumnja da Turska ima dovoljan broj stručnih kadrova da proizvodnju učini inovativnijom. Umjesto toga, turska vlada se oslanja na jefitnu radnu snagu iz Sirije i Afganistana. „Da bi se industrijalizirala, Turska bi trebala slijediti gospodarsku politiku koja bi omogućila dugoročan rast proizvodnje, umjesto što se igra tečajevima i kamatnim stopama“, kaže Tunca.
Murat Birdal, ekonomist s Istanbulskog sveučilišta, dodaje da je kineski model sve samo ne poželjan za Tursku. To je model koji mogu primijeniti samo autoritarni režimi. Birdal također naglašava da kinesko gospodarstvo ne raspoređuje bogatstvo na cijelo stanovništvo.
Nanosi li Erdogan štetu vlastitim biračima?
A turski predsjednik Erdogan je svojevremeno svoj uspjeh zasnovao upravo na činjenici da je cjelokupnom stanovništvu omogućio korist od gospodarskog rasta 2000-ih godina. Dio kolača su čak dobili i oni stanovnici u slabo razvijenim anatolijskim pokrajinama.
Sada prvenstveno Turkinje i Turci s manjim primanjima, među kojima je i veliki broj Erdoganovih glasača, trpi zbog visoke inflacije. To je trend koji predsjednik pritiskom na Središnju banku samo još povećava.
U nastavku dolje prenosimo nekoliko video uradaka o ovoj temi i protestima od 23.11.2021.g.:
Izvori:
- https://www.dw.com/hr/erdoganov-kineski-model/a-60057192
- https://www.rt.com/news/541122-turkey-ankara-istanbul-protests/
- https://www.rt.com/business/543524-turkey-stock-market-halt-lira/
- https://www.wsj.com/articles/turkish-lira-freefall-accelerates-despite-central-bank-intervention-11639751808?mod=Searchresults_pos3&page=1
