Božić više nije katolički blagdan kojim se obilježava Isusovo rođenje, to su sve češće riječi koje se mogu čuti u javnosti zadnjih nekoliko godina.
Šoping groznica, pogonjena agresivnim marketinškim kampanjama koje kreću već u prvim danima prosinca, približavanjem 25. 12. pokazuje pravu sliku komercijalizacije Božića i društvenu ulogu Božića kao katoličkog blagdana. Božić je kršćanski blagdan. On je postao dio kulture mnogih naroda, zapravo okosnica zapadnoeuropske katoličko protestantske, ali i istočnoeuropske pravoslavne civilizacije, kao i manji dio drugih civilizacija i kultura.
Božić je postao globalni društveni fenomen koji gotovo svi prihvaćaju. I svakome je dobrodošao. Mnogima i nije bitno što se u vjerskome smislu dogodilo o Božiću, važno je značenje toga datuma i onoga što taj datum u danome vremenu i podneblju predstavlja.
Živimo u drugome i drukčijem vremenu negoli su živjeli naši stari. A to znači da slavljenje Božića nije isto kao ranije. Danas se Božić slavi primjereno danim društvenim, ekonomskim, socijalnim i religijskim odnosima.
Promjenom vremena nije se promijenio smisao Božića. Kao i ranije, Božić je i danas istinski obiteljski blagdan, a to znači blagdan susreta, čestitanja, veselja, razgovora, mira i međusobnog izmirenja, blagdan poštivanja i uvažavanja. Osim toga, Božić je istodobno bio i sve do danas ostao dan darivanja siromašnih, posjećivanja ostavljenih itd.
Božić je najljepši blagdan u zapadnom svijetu, a ujedno i onaj koji zaziva ponajviše emocija u ljudima. Uz njega mnogi od nas, uz religijski aspekt, vežu i druženje s obitelji i najbližima, večernja okupljanja, iščekivanje oko božićne jelke, darivanje, božićni ručak, druženje s dragim ljudima, podsjećanje na neka prošla vremena.
Božić je blagdan koji poziva na mir i veselje, a ako ga provedemo u bjesomučnom ‘last-minute’ trčanju po dućanima, onda je jasno da ćemo doživjeti sve suprotno. No, kao i meni, vjerujem da se mnogima Božić ne događa u trgovačkim centrima, online dućanima, na štandovima po gradu ili ‘rafalnim’ domjencima, već u krugu obitelji.Tako da ako znaš pravo značenje Božića nitko tebi ne može ukrasti ili komercijalizirati Božić bez tebe samoga.
To su ljudi od davnina znali, pa su tako, prije Božića u vremenu Došašća svakodnevno išli na svetu misu i ispovijed, donoseći tako malom Bogu – Božiću darove čistoće ljubavi, zajedništva te osobne i obiteljske žrtve.
Nekad su obitelji bile ujedinjene u Kristu a danas su nažalost razjedinjene u novcu
Mi djeca nekada prije, znali smo koga čekamo, iščekivali smo rođenje Krista, koji ne donosi igračke, nego ljubav, mir i otkupljenje svijeta.
Obitelji su bile ujedinjene u Njemu a danas su nažalost razjedinjene u novcu. I dok se prije na sam Božić nije smjelo ništa raditi, danas trgovački centri rade čak i na Božić što nam dovoljno govori o smjeru u kojem se kreće naše društvo. To je smjer bez Isusa i budućnost bez vjere.
Tješi nas samo činjenica da zaista postoje oni koji unatoč ateističkoj propagandi čuvaju malog Božića u svojim srcima i tu ljubav, iščekivanje i narodne običaje prenose na svoju djecu.Ti su ljudi Božji blagoslov i zbog njih će Božić ostati ono što je, blagdan neizmjerne Božje ljubavi koju primamo kroz rođenje njegova ljubljenog sina, našeg spasitelja i otkupitelja Isusa Krista.
Božićno vrijeme je posebno vrijeme u kojem su ljudi dužni darivati Krista a ne druge ljude i u takvom duhu trebali bi odgajati djecu. On, Božji sin, na Božić je darovan nama i samim time mi smo dobili više nego što možemo dobiti od bilo kojeg čovjeka.
Zbog toga kršćani, uzmimo Bibliju u ruke, i poklonimo se pred Bogom, predajmo se, i molimo za naš duhovni rast u Isusu Kristu.
Zagreb, 17.12.2023. Vohrić Ivan
