IVAN LOVRINOVIĆ: HEP U ZAMCI DUGOVA I PRIVATIZACIJE – Za one koji žele saznati istinu
U izvještaju stoji da je na kraju 2022.g. HEP ukupno bio zadužen na temelju uzetih kredita oko 11,5 milijardi kuna što predstavlja polovicu njegove ukupne imovine.
Dok se na političkoj sceni i u medijima odvija korupcijska trakavica zbog koje su ministar Filipović i njegov savjetnik brzinski smijenjeni u pozadini čitave priče nalazi se puno veća i i opasnija igra oko HEP-a.
Jasnije rečeno: HEP se ciljano i programirano slabi kako bi postao jeftin plijen za preuzimanje, odnosno privatizaciju. HEP je već dugo meta određenih interesnih skupina.
Evo kako stoji nekada moćni HEP danas
Iz revizorskog izvještaja za 2022.g. lako se može uočiti da je HEP upao u dužničku zamku. Na kraju 2021.g. ostvario je dobit od oko milijardu kuna, a na kraju 2022.g. imao je gubitak od oko šest milijardi kuna. Taj gubitak je nastao prevaljivanjem razlike u cijeni energije s građana i poduzetnika na HEP.
Vlada je to napravila ostvarivši dva politička cilja. Prvi, da zaradi političke bodove pod krinkom zaštite standarda građana, a drugi – da gurne HEP u dugove koje on ne može vratiti iz redovnog poslovanja.
Naime, u Izvještaju stoji da je na kraju 2022. godine HEP ukupno bio zadužen na temelju uzetih kredita oko 11,5 milijardi kuna što predstavlja polovicu njegove ukupne imovine. Ne sjećam se da je HEP ikada bio toliko zadužen.
Ono što je posebno zanimljivo i u isto vrijeme problematično jest da u 2024.g. dospijeva na naplatu oko 6,5 milijardi kuna. Taj dug HEP ne može vratiti.
Moguće su dvije situacije:
a) da ponovo uzme nove kredite i refinancira one dospjele i
b) ako HEP ne uspije dobiti nove kredite moguća je prisilna naplata od strane banaka u drugim oblicima imovine.
Ova druga solucija je prava dužnička zamka koju određeni interesni krugovi već dugo priželjkuju. U spomenutom izvještaju posebno su zanimljivi uvjeti uz koje su banke odobrile HEP-u spomenute ogromne kredite. Krediti su prema nekim bankama osigurani mjenicama i zadužnicama, ali su najveće banke tražile poseban oblik osiguranja svojih kredita.
Naime, one su s HEP-om ugovorile jamstva u obliku financijskih pokazatelja prema kojima je HEP Grupa obvezna na godišnjoj osnovi zadovoljiti određene propisane razine pokazatelja. Po kreditima inozemnih banaka EBRD-a i EIB-a ugovorena su financijska jamstva u obliku financijskih pokazatelja prema kojima je Grupa obvezna na godišnjoj i polugodišnjoj osnovi zadovoljiti određene propisane razine sljedećih pokazatelja: neto financijski dug u odnosu na EBITDA (dobit prije plaćanja poreza, kamata i amortizacije).
Zašto je ovo važno naglasiti i zašto ovo može postati omča oko vrata HEP-u čija uprava navodi da je: „Osnovni cilj Grupe vezan za rizike koje nose financijski pokazatelji je zaštititi Grupu od mogućeg kršenja ugovorenih obveza, odnosno prijevremenih dospijeća ugovorenih kreditnih zaduženja“.
U prijevodu, ako se polugodišnji ili godišnji financijski pokazatelji HEP-a pogoršaju banke prema ugovoru HEP ima mogućnost tražiti (moliti) banke da „progledaju kroz prste“ i ne aktiviraju prijevremenu naplatu kredita. Ako banke to ne prihvate – odmah će sjesti na račune i imovinu HEP-a.
Za neke kredite Vlada je dala jamstva, ali u slučaju prijevremene naplate kredita ona također nema potrebnog novca. Podsjećam da samo u 2024.g. dolazi na naplatu oko 6,5 milijardi kuna.
Na temelju svega se možemo opravdano pitati: je li Vlada prebacila troškove poskupljenja energenata na HEP da bi spasila građane ili da bi to iskoristila za slabljenje i moguću privatizaciju HEP-a u režiji banaka i pojedinih tajkuna koja, kako smo vidjeli, visi u zraku.
Izvor: Ivan Lovrinović
