GospodarstvoUncategorized

BDP šumom, industrija drumom, a euro “in”: ipak ima prostora za optimizam?

Početak rata u Ukrajini i dodatni udar inflacije zamaglili su ovogodišnje gospodarske izglede i naveli neke promatrače na spekulacije o skoroj recesiji. Međutim, s protekom vremena čini se da ruska agresija nailazi na ograničenja, inflacija bi mogla usporiti u drugoj polovici godine. Statistike i vijesti koje pristižu proteklih dana ostavljaju dovoljno prostora za optimizam.

Danas izlazi Izvješće o konvergenciji prema kojemu Hrvatska zadovoljava uvjete za pristupanje europodručju. Malta i Portugal su očekivano isključeni iz obračuna prosjeka za tri zemlje s najboljim inflacijskim ishodom. Preostaje još odluka Vijeća u srpnju.

Ipak, trenutni ekonomski podaci su mješoviti. Stoga ćemo kratko prokomentirati što ide u plus, a što u minus, i kakvi su trenutni izgledi što se tiče rasta u Hrvatskoj ove godine, navodi Velimir Šonje za arhivanalitika.hr.

Objava BDP-a za prvo tromjesečje predstavlja ugodno iznenađenje. 7% rasta u odnosu na prvo tromjesečje 2021. je iznad očekivanja. Političari su se požurili pohvaliti, no riječ je o širem trendu: cijela srednja i istočna Europa zabilježila je spektakularan rast. Hrvatska u tom kontekstu nije ništa posebno: Slovenija je rasla 9,8%, Poljska 8,5%.

Kada se realni BDP procjenjuje u uvjetima visoke inflacije moguće su pogreške s deflatorima koji svode nominalne na realne vrijednosti. Naročito je teško procijeniti stvarnu potrošnju, promjene zaliha i realan obujam međunarodne razmjene. Unatoč tome, BDP jest pozitivno iznenadio.

Glavni pokretač je osobna potrošnja. Najvažnija komponenta rashodne strane koja pokreće BDP zabilježila je realan rast od 6,2%. Zasad je teško objasniti tako veliku brojku. Realan promet u trgovini na malo koji predstavlja najbolju aproksimaciju osobne potrošnje pod utjecajem inflacije bilježio je niže stope rasta u prvom kvartalu. Najveća mjesečna stopa bila je 3,6% u ožujku. Međutim, podatak o obujmu trgovine za travanj (5,7%) pokazuje da potrošači uspješno ignoriraju inflacijske pritiske i nastavljaju nemilice trošiti, čemu doprinosi i optimizam vezan uz turističku sezonu.

Strani turisti još nemaju značajan utjecaj na potrošnju, ali prelasci granica subotom potvrđuju da smo na tragu povratka prema turistički najuspješnijoj 2019.-oj. Unatoč lošemu vremenu, ulasci stranaca prošle subote dosegli su 80% ulazaka iz usporedivog vikenda 2019., što je daleko iznad prošle godine i najavljuje dobar lipanj. Kako je u istom razdoblju prošle godine rijetko koji turist ustrašen pandemijom već tumarao obalom Jadrana, ova će godina u drugom kvartalu biti znatno iznad istog razdoblja prošle godine.

Izvor: DZS

I ostali uslužni sektor, osobito graditeljstvo, raste po sličnim visokim stopama. No, industrija kvari sliku. Indeks obujma industrijske proizvodnje već je u ožujku pao ispod ožujka 2021. (-1,9%), a slično se nastavilo u travnju (-1,3%). Zbog toga je linija sada ispod dugoročnog trenda koji ionako nije imao posebnu snagu rasta (ovaj polinom shvatite kao vizualnu metaforu radi lakšeg praćenja, a ne kao ozbiljan izvod pravog trenda).

optimizam
Izvor: DZS

Problemi u industriji vjerojatno su povezani s disrupcijama u lancima nabave koji su bili najizraženiji upravo u ožujku i travnju. Podaci za svibanj i lipanj će pokazati je li riječ o trajnijem problemu ili će i dalje snažna agregatna potražnja povući industrijsku proizvodnju natrag prema gore.

Riječ je o jedinom podatku iz tzv. realnog sektora koji muti generalno pozitivnu sliku. U pozitivnu sliku se uklapa i nedavna objava Europske komisije koja očekuje rast u Hrvatskoj ove godine po stopi od 3,4%. To je znatno više od recentnih revizija očekivanog ovogodišnjeg rasta (npr. MMF je u travnju bio na 2,7%).

Financijski indikatori također ostavljaju optimistima odškrinuta vrata. Krediti poduzećima rasli su po vrlo visokoj stopi od 9,3% u travnju (u odnosu na travanj prošle godine), pri čemu se oko 35% prirasta neto kredita odnosi na investicijske kredite. Izgleda da korporativni kreditni ciklus tek kreće. To bi moglo najaviti oporavak privatnih investicija koje već (pre)dugo stagniraju.

I burzovni indeksi govore u prilog fundamentalnog zdravlja vodećih hrvatskih poduzeća. CROBEX je među rijetkim indeksima u svijetu koji su prošli neokrznuti u aktualnoj korekciji vrijednosti dionica, koja je pokrenuta rastom kamatnih stopa, zaoštravanjem monetarnih politika i povećanjem geopolitičkih rizika. Prikaz na slici često se pripisuje nelikvidnosti hrvatskog tržišta, no fundamenti govore drugačije. Hrvatski equity nije prošao fazu napuhavanja od travnja 2020. do kraja 2021., a najpoznatiji bluechipovi vode konzistentnu politiku dividendi te dividendni prinosi nekoliko poznatih dionica iz indeksa nadomještaju rizik rasta kamatnih stopa.

Promjena odabranih dioničkih indeksa 1.1.-27.5.2022.

optimizam
Izvor: investing.com

Usporedo sa spomenutim statistikama dolaze i druge dobre vijesti. Fitch je ovaj mjesec potvrdio solidan hrvatski rejting BBB s pozitivnim izgledima. Tračnice prema euru doimaju se dobro postavljene, a i Shengen je na dohvat ruke. Doda li se tome da je Hrvatska ipak uspješnija od većine drugih država srednje i istočne Europe u pripremama za veliko povlačenje EU sredstava (jer stigla je prva tranša od 700 milijuna eura iz Nove generacije EU, dogovoreni su programi za povlačenje sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021-2027), optimistima vrata ostaju barem – odškrinuta.

Hrvatska nije otok. Eventualno značajnije usporavanje ili recesija gospodarstva EU sigurno će se preliti i na naše gospodarstvo. Daleko smo od mogućnosti da takav scenarij maknemo sa stola. Međutim, ako se takav scenarij ostvari sljedeće jeseni ili zime, spomenuti novi izvori otpornosti omogućit će Hrvatskoj lakši prolazak kroz teže gospodarsko razdoblje nego ikada ranije.

Naime, Hrvatska je upravo u fazama globalnog usporavanja i kriza nakon samostalnosti gubila svoju razvojnu poziciju (i zamah), jer je padala više od drugih i teže se čupala s dna. Sjetimo se razdoblja 2009.-2014. Korona recesija 2020. bila je prva kriza od neovisnosti naovamo iz koje se Hrvatska izvukla brže od većine drugih država članica EU. Stoga možemo očekivati da će se sličan scenarij ponoviti i u sljedećoj krizi. Ako do nje uopće dođe potkraj ove ili sljedeće godine.

Za kraj treba imati na umu da su ovo sve kratkoročna razmatranja. U dugom roku i dalje nas ograničavaju:

  • slabe institucije,
  • neučinkovit javni sektor i
  • nedostatak dinamike u svim područjima života. A to ni rejting, ni euro, ni Shengen, ni potrošnja neće promijeniti.

Hrvatska će u sljedećih nekoliko godina odabrati:

  • želi li sudbinu Portugala koji već desetljećima relativno stagnira na distanci od 20-25% ispod prosjeka EU, ili
  • želi poći putem zemalja poput Slovenije, Češke, Estonije i Poljske koje se europski prosjek trude dostići i na tom putu imaju dobre šanse.

crodex.net

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST
Izvor
Arhivaanalitika.hr

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Back to top button