Rahim Ademi je umirovljeni hrvatski general koji je 1991. godine napustio JNA i pridružio se Hrvatskoj vojsci. Sudjelovao je u svim važnijim operacijama koje je provodila Hrvatska vojska, a 2001. godine se zbog sumnje u odgovornost za zločine u akciji Medački džep suočava s optužnicom iz Haaga. U svibnju 2008. godine je oslobođen od svih optužbi.
1990. godine, u vrijeme dok je još radio u JNA, ilegalno počinje raditi na organiziranju Zbora narodne garde za hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova. Posjedovao je iskaznicu na ime Ivo Mikulanda. U lipnju 1991. godine napušta djelatnu službu u JNA i dragovoljno pristupa Hrvatskoj vojsci. Tri mjeseca kasnije je zapovijedao topništvom koje je u rujnu 1991. godine obranilo grad Šibenik od JNA.
28.5.1992. godine postaje brigadir Hrvatske vojske, a 1993. godine je imenovan zamjenikom zapovjednika zbornog područja Gospić. Kao zapovjednik tog područja je sudjelovao u operaciji Medački džep, a zbog pritiska i prijetnji sankcijama međunarodne zajednice zbog zločina koji su počinjeni u toj akciji, potkraj 1993. godine je smijenjen s te dužnosti.
Tijekom 1994. i 1995. godine je sudjelovao u svim važnijim oslobodilačkim operacijama koje je provodila Hrvatska vojska, od onih koje su se vodile na potezu od Livanjskog polja prema Mrkonjić Gradu, preko Oluje do završnih akcija Južni potez i Maestral koje su dovele do kraja rata i do potpisivanja Daytonskog sporazuma. Ademi je iz rata izašao s činom generala Hrvatske vojske.
21.5.2001. godine Haaški sud podiže optužnicu protiv Ademija zbog sumnje da je odgovoran za zločine u operaciji Medački džep. On se u srpnju iste godine predao Haaškom sudu, a 2002. godine je, uz obvezu da ne ometa sudski postupak, pušten na slobodu. Haag 2005. godine taj proces, u kojemu je bio optužen i Mirko Norac, prepušta hrvatskom pravosuđu koje je 30.5.2008. godine Rahima Ademija oslobodilo svih optužbi.
Rahim Ademi je tijekom procesa u kojemu je bio osumnjičen za sudjelovanje u akciji Medački džep uspio dokazati svoju nevinost. Dobitnik je brojnih državnih odličja poput Reda bana Jelačića, Reda kneza Domagoja, Reda hrvatskog pletera i Reda hrvatskog trolista.
GENERAL RAHIM ADEMI: Kako je oslobođen Knin
Nakon obilaska oslobođenog terena u Sajkoviću, ministar obrane Gojko Šušak dao je generalu Anti Gotovini i meni zapovijed da osmislimo i pripremimo plan za oslobađanja Knina”, prisjeća se Ademi. Sljedeća tri dana Gotovina i ja smo radili smo plan za oslobođenje Knina, rekao je Ademi i dodao:”Operativni plan za oslobođenje Knina nazvali smo ‘Kozjak 95’, a general Gotovina ga je po zapovjedniku Vojne policije pukovniku Mihajlu Budimiru poslao u Zagreb Vrhovnom zapovjedniku Franji Tuđmanu i ministru obrane Šušku na odobrenje”.
Tad još nije nosio ime “Oluja”.”Operativni plan za Oluju nosio je naziv ‘Kozjak 95’, da neprijatelj misli da kad krene priprema operacije da ćemo mi sa glavnim snagama kao partizani 1945. krenuti iz pravca Vrljike preko Ploče na Knin. Tako da su oni cijelu svoju obranu okrenuli prema tom pravcu i prema Šibeniku i Zadru odakle su očekivali napad”, rekao je Ademi.Tad smo mi iskoristili priliku i 4. kolovoza krenuli njima iza leđa iz smjera Bosanskog Grahova preko Dinare, makadamskom cestom, napali položaje pobunjenih Srba.
Dakle mi smo Knin oslobodili iz Bosne, što nitko nije očekivao. Srbi su očekivali da ćemo raditi one iste operacije koje su radili partizani i napasti s Kozjaka preko Vrljike prema Kninu. Tako bi imali 6000 mrtvih. Iako je bilo inicijativa da se krene tim smjerom u napad, ministar Šušak je to u startu presjekao i dao Gotovini i meni odobrenje da provedemo operaciju iz BosneU toj strateškoj varci pomogao je general HVO-a Željko Glasnović koji je sa svojim postrojbama 3. kolovoza napadom na Glamoč-Vitorog odvratio pozornost i cijelu pričuvu vojske RSK-a odveo u tom smjeru.
Prisjetimo se kroz kratki video briljantne akcije “Oluja”.
