U ranim jutarnjim satima 26. lipnja 1991. srpski teroristi potpomognuti s jedinicama JNA napale su policijsku postaju u gradu Glini. Time je započeo krvavi rat na Banovini u kojem su živote izgubili mnogi Hrvati s tog područja, a sve hrvatsko stanovništvo je bilo protjerano sa svih područja Banovine gdje su živjeli.
Rat se ubrzo proširio na ostale dijelove Banovine: Hrvatsku Kostajnicu, Hrvatsku Dubicu, Petrinju, Topusko i druga mjesta koja su postala žarišta velikih sukoba hrvatskih gardista i policajaca sa JNA, domaćim četnicima, kao i onima koji su došli iz Srbije.
Napad na policijsku postaju u Glini
Nakon što je sabor RH donio odluku o uspostavljanju suverene i nezavisne Republike Hrvatske 25. lipnja 1991. jedinice JNA započinju sa razmještanjem po unaprijed određenim strateškim pozicijama. Kao razloge su naveli da samo „uspostavljaju tampon zone između pobunjenika koji se nisu slagali sa novom vlašću i ostalog stanovništva“. Situacija je jako napeta i u Glini gdje JNA zauzima pozicije sa 30 oklopnih vozila i kontrolira policijsku postaju u gradu u kojoj su bili hrvatski policajci.
Međutim, da uloga jedinica nije bila održavanje mira pokazuje drugo jutro 26. lipnja 1991. kada dobro naoružani pobunjenici napadaju policijsku postaju. U tom napadu gine policajac Tomislav Rom dok je pet policajaca ranjeno. Šesnaest hrvatskih policajaca paravojne srpske formacije zarobljavaju i odvode u zatvor smješten u gradu Kninu. Sve se to događa pred jedinicama JNA koje samo promatraju što se događa. Iako su paravojne formacije uspjele zauzeti PP Glina ubrzo u grad stižu specijalne jedinice ATJ Lučko koje stavljaju postaju pod svoj nadzor. Nakon što su specijalci zauzeli policijsku postaju oko nje se počinju razmještati oklopnjaci JNA otvoreno pokazujući na čijoj su strani.
JNA na strani pobunjenika
Kako su jedinice JNA držale policijsku postaju u okruženju, a sa njom i policajce u postaji, paravojne formacije su bez problema uspostavljale kontrolu nad gotovo cijelim gradom. Jedino nisu mogli zauzeti postaju i dio grada prema Petrinji pod imenom Jukinac jer su te položaje držale policijske snage. Dana 27. srpnja 1991., ohrabrene zbog pomoći koju su dobivale od JNA, neprijateljske paravojne formacije kreću u konačan napad na policijsku postaju i naselje Jukinac te zauzimaju grad. Pripadnici policije se zajedno sa stanovništvom povlače prema Gornjem i Donjem Viduševcu koji uskoro također dolaze na udar neprijatelja.
Ratni zločinac „kapetan Dragan“ sudjelovao u napadu na Glinu
U napadima na Glinu po prvi puta se spominje i Dragan Vasiljković poznatiji kao Kapetan Dragan, inače povratnik iz Australije koji u vojnom kampu Golubić kraj Knina uspostavlja bazu za obuku specijalnih jedinica. Kapetan Dragan je osmislio i proveo napad na Glinu, a postoji i snimka na kojoj se nalazi pred policijskom postajom i govori pored osvojenog policijskog bova. Inače, Kapetan Dragan je osmislio i operaciju „Žaoka“ no ta operacija je već na samom početku doživjela neuspjeh sve dok se, kao i u slučaju Gline, nisu uplele jedinice JNA koje su pobunjenicima pružile neophodnu pomoć da nastave sa agresijom.
Glinski kraj u Domovinskom je ratu doživio velika stradanja. Spaljena su 33 hrvatska sela, a poginulo je 396 Glinjana, među kojima je 78 hrvatskih branitelja
Glina je bila točka početka, ali i završetka Domovinskog rata.
