Izložba posvećena 50. obljetnici kulturno-političkoga pokreta poznatoga kao “Hrvatsko proljeće” koji je ranih 1970.-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije, a njegovi su ga protivnici nazivali “masovni pokret”, otvorena je u utorak u Francuskom paviljonu SC-a.
Istaknuti sudionik Hrvatskoga proljeća Dražen Budiša osvrnuo se na svoje uzničke dane i četverogodišnju robiju, posvjedočivši kako je to vrijeme bilo puno nepredvidivih okolnosti kako za njega, tako i za ljude koji su radili u tadašnjim komunističkim zatvorima.
Ipak, istaknuo je, možda su i teže bile godine nakon odslužene robije bez građanskih prava i putovnice. Budiša je tako spomenuo putovanje na Brijune koje je organizirala Nacionalna i sveučilišna knjižnica u kojoj je tada radio. I dok su svi ostali putnici vidjeli Brijune, Budiša ih je morao pričekati u Fažani da, kako je rekao, “moja kontrarevolucionarna stopala ne bi nagrdila posvećeno brijunsko tlo”.
Uz to, podsjetio je, putovnicu je dobio šest mjeseci nakon što je osnovana Hrvatska socijalno-liberalna stranka. Budiša smatra da bi edukacija o hrvatskoj nedavnoj prošlosti trebala biti puno bolja i sustavnija kako više ne bi bilo pitanja koje je nedavno postavio jedan srednjoškolac – u kojem je stoljeću živio Marko Veselica?
“Bez obzira na sve nedostatke uglavnom smo ostvarili sve svoje nacionalne ciljeve bez obzira na uspone i padove, poteškoće u tranziciji”, rekao je Budiša.
Ali, ustvrdio je, jedan nismo – a to je jednakopravnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, a ta je Budišina tvrdnja popraćena pljeskom. Budiša se nada da će i taj nacionalni cilj biti ostvaren.
“Novi hrvatski naraštaj koji je došao 20 godina nakon nas, a najavili smo ga na našem zadnjem skup 3. prosinca 1971. u SC-u, prošao je puno teže iskustvo i sudbinu, puno veće tragedije, neusporedive s našim stradanjima”, rekao je Budiša.
No, Budiša je istaknuo , “mi smo posijali sjeme koje je na koncu dalo ploda”.
Istaknuti “proljećar” Ivan Zvonimir Čičak rekao je da se ne možemo ne sjetiti entuzijazma koji je označavao Hrvatsko proljeće koji nije bio u partijskim strukturama nego među intelektualcima u Matici hrvatskoj i među studentima.
Ustvrdio je kako Hrvatsko proljeće ni po čemu nije bio antisrpski pokret već hrvatski i zatvarao je prostor onima koji su ugrožavali Hrvatsku. Čičak je objasnio da arhivska građa na izložbi najviše podsjeća na povijest SK Hrvatske jer su najveći dijelovi arhivske građe, a pogotovo dijelovi i fotografije o skupovima širom Hrvatske jednostavno uništeni. Tako je, dodao je, Dinko Čutura morao tražiti fotografije sa suđenja u Beogradu od Tanjuga i dobio ih je i one se mogu vidjeti na izložbi.
“Svatko od nas ponaosob mjera je je li Hrvatska danas sretna ili nije i svatko od nas ima u zalog da se trudimo učiniti Hrvatsku sretnom zemljom za sve njezine građane”, poručio je.
Izložba je otvorena do 15. rujna.
