Jurić tvrdi da političkim elitama odgovara iseljavanje najsposobnijih Hrvata, a krupnom kapitalu masovni uvoz jeftine radne snage. Naime, odlaze najsposobniji za iniciranje promjena i najmotiviraniji za promjene i smanjuju tako pritisak na političke elite.
Otkako se pojavio na hrvatskoj znanstvenoj i javnoj sceni, demograf i znanstvenik Tado Jurić neumorno upozorava na probleme koji izazivaju masovno iseljavanje iz Hrvatske i demografski deficit. Riječ je o znanstveniku koji ne podilazi nijednoj političkoj opciji i koji svoje tvrdnje potkrepljuje rezultatima istraživanja. Jurić tvrdi da političkim elitama odgovara iseljavanje najsposobnijih Hrvata, a krupnom kapitalu masovni uvoz jeftine radne snage.
Tko je najveći krivac za demografsko pustošenje Hrvatske i masovno iseljavanje?
– S jedne strane nedostatak radnika u Njemačkoj, a s druge strane korupcija, klijentelizam i licemjerna politika hrvatskih političkih elita koje u iseljavanju vide sredstvo za rješavanje socijalnih problema i kritičara te dobivanje doznaka iz inozemstva. Pojačano iseljavanje smanjuje mogućnost pritiska građana na političke elite jer su oni koji odlaze najsposobniji za iniciranje promjena i najmotiviraniji za promjene, prenosi lidermedia.hr.
Zbog čega mladi odlaze?
- Prvi je razlog politika izvlačenja mlade radne snage s periferije u središte Europske unije,
- drugi je korupcija kao glavni razlog suvremenog iseljavanja iz Hrvatske, a
- treći to što poslodavci kapitalizam shvaćaju kao jednosmjerni proces stvaranja profita bez odgovarajućeg nagrađivanja radnika.
- Valja istaknuti i kriminalnu pretvorbu i privatizaciju zbog kojih je produktivnost hrvatskoga kolektiva tri puta manja od njemačkoga, pri čemu se ne misli na produktivnost pojedinačnog radnika.
Naime, 40 posto radno aktivnog stanovništva u Hrvatskoj ne radi: ili je u prijevremenoj mirovini, radi na crno ili iznajmljuje. Budući da se plaće formiraju prema produktivnosti nacije, s ovakvom strukturom nije izgledno da će porasti. Stoga su migracije prije svega u funkciji kapitalizma i krupnoga kapitala.
Koliko je Hrvatska financijski izgubila iseljavanjem visokoobrazovanih mladih ljudi?
– Hrvatska je samo Njemačkoj od 2013. do 2020. darovala cijeli državni proračun, 18 milijardi eura, uložen u obrazovanje iseljene radne snage.
Što se zapravo krije iza masovnog useljavanja strane radne snage?
– Funkcija migracija gušenje je i snižavanje cijene rada. Hrvatska prati istu politiku koja je 60-ih u Njemačku dovela gastarbajtere. Njemačka se otvorila jeftinoj radnoj snazi kako bi ugušila pobunu sindikata radi većih plaća. Ista se agenda provodi danas u Hrvatskoj, a uskoro će i u BiH. Na taj se način i dalje potiče iseljavanje domicilne populacije i otvara prostor za tzv. supstituciju stanovništva.
Kakva je demografska budućnost Hrvatske?
– Od ulaska u EU izgubili smo 10 posto učenika i dobili 53 tisuće novih umirovljenika. Kohorta populacije iznad 65 godina dvostruko je veća od kohorte do 16 godina. S takvom strukturom nemoguće je održati zdravstveni i mirovinski sustav koji funkcionira.
Što se važno može iščitati iz posljednjeg popisa stanovništva?
– Osim što ne pokazuje realnu sliku, prikriva i proces pretvaranja Hrvatske u useljeničku zemlju. Naše procjene pokazuju da će do sredine stoljeća u Hrvatskoj živjeti 30 posto stranaca. Kontinentalna Hrvatska sve će više pustjeti, a svaki drugi Hrvat živjet će u Zagrebu. Zbog takve neravnomjerne raspodjele pučanstva tri četvrtine Hrvatske bit će gospodarski, biološki i kulturno ‘spaljena zemlja‘.
Kakva će u budućnosti biti struktura stanovništva u našoj zemlji?
– Svaki četvrti stanovnik bit će stranac kako bi se koliko-toliko održalo funkcioniranje zdravstvenog i mirovinskog sustava te pokrio nedostatak radne snage. Apsurd je u tome što smo svoje mlade potjerali iz zemlje kako bismo se otvorili tzv. jeftinoj radnoj snazi iz Azije i Afrike. Ovdje je važno naglasiti da je takva radna snaga najskuplja jer je, prema recentnim njemačkim studijama, trošak njihove integracije mnogo veći od koristi za društvo.
Kako rad na daljinu može revitalizirati opustjele hrvatske krajeve?
– Kad bi Hrvatska omogućila preseljenje samo dva posto radnika iz Zagreba na periferiju, oživilo bi to mnoge krajeve za koje u suprotnome nema nikakve perspektive. Kad bi se iz javnog sektora dva posto radnika vratilo ili preselilo na periferiju, gdje mogu kupiti kuću za 30 tisuća eura, onakvu kakva u Zagrebu stoji do 300 tisuća eura, oživjele bi mnoge hrvatske depopulirane regije.
Rad na daljinu usporio bi odljev mozgova s periferije Hrvatske, ali i u EU. Ta bi mjera mogla ponovno naseliti velika napuštena područja u Hrvatskoj, ali i biti primjer ostalim periferijama EU-a. Mogla bi dati novi poticaj napuštenim ili demografski ranjivim područjima i omogućiti radnicima da napuste gradove s visokim životnim troškovima.
Nadalje, rad na daljinu smanjio bi potrebu mladih za životom u velikim gradskih središtima da bi povećali izglede za napredak u karijeri te omogućio povratak dijela iseljenika sa Zapada, a u slučaju nastavka potencijalnih novih pandemija i terorističkih napada život u provinciji mogao bi postati čak i nužda. Tako bi i naši radnici koji su zaposleni na Zapadu mogli raditi iz Hrvatske.
Mjere bi se provodile u sklopu kolektivnog ugovora zaposlenika u javnom sektoru, a njihovom realizacijom Hrvatska bi se u EU-u mogla pozicionirati kao okretno gospodarstvo i društvo prilagodljivo novim izazovima. Tako bismo mogli postati uzor i ostalim članicama EU-a.
