U organizaciji Kluba zastupnika Socijaldemokrata, a u suradnji s Odsjekom za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija, u utorak je u Hrvatskome saboru održan je okrugli stol o problemima i potrebama demografske revitalizacije Republike Hrvatske.
Državni zavod za statistiku 14. siječnja 2022. godine objavio je prve alarmantne rezultate popisa stanovništva. U deset godina Republika Hrvatska izgubila je 9,25 posto stanovnika i broji 3.888.529 stanovnika. Osim pada broja stanovnika zbog niskog nataliteta i vala iseljavanja, dodatno je porazna činjenica i da je stanovništvo sve starije te statistički pripada među najstarije europske nacije.
Na okruglom stolu je usuglašeno kako Hrvatska hitno treba nacionalnu strategiju demografske revitalizacije. Riječ je o nacionalnoj temi koja prerasta političke predznake i oko nje je potrebno postići konsenzus. Uz politički konsenzus oko teme i stručnu raspravu potrebno je definirati nacionalnu strategiju demografske revitalizacije za najmanje sljedećih 10 godina čiji bi akcijski planovi i programske aktivnosti morali biti obvezni za sljedeće Vlade RH bez obzira koji one predznak imale.
– Klub Socijaldemokrati donosi ovu iznimno važnu temu želeći otvoriti raspravu, odnosno dijalog sa strukom, jer je posljednji trenutak za odlučnu društvenu akciju kojom bi se usporili, a potom i zaustavili negativni trendovi.
Dr. Šterc nastavlja, kako će ovakva demografska struktura izravno ugrožavati sustave na kojima počiva država: od demografskog, mirovinskog, zdravstvenog, obrazovnog, do sustava rada, te će ugrožavati sve razvojne djelatnosti i dovesti u pitanje ukupni razvoj zemlje, kazao je Šterc te dodao da je to je ključno pitanje opstanka i razvoja Hrvatske, najvažnija problematika današnjice.
– Potrebno je provoditi klasične demografske politike koje rezultate donose u dužem vremenskom periodu, ali i kroz selektivnu migracijsku politiku koja revitalizacijske rezultate donosi odmah, upozorio je Šterc. – Jedan od mojih prijedloga je i tematska sjednica Sabora o toj prevažnoj temi, kazao je.
Ekonomski pogled na demografske prilike u RH pružio prof. dr. sc. Anđelko Akrap s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta te rekao kako Hrvatska nikad nije provodila demografsku politiku koja košta, kao što košta svaka proizvodnja. – Samo Hrvatska, Rumunjska, Latvija i Bugarska imaju negativni prirodni prirast i negativnu neto migraciju, ostale zemlje imaju samo iseljavanje. Mi stoga ne slijedimo druge zemlje. Sužava se prostor razvoja, a ti trendovi negativno će djelovati na rast BDP-a. Potrebno je oblikovati politiku koju će omogućiti da osoba bude slobodna imati djecu, a ne da to ovisi egzistenciji, da nije problem posao, kazao je profesor Akrap.
Izv. prof. dr. sc. Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u svom izlaganju objasnio je „Četiri mita o iseljavanju“ kazavši kako migracije nisu tako česta pojava u EU-u kako se to želi prikazati. – Niti jedna članica EU-a nije imala pad od 10 posto stanovništva u 8 godina osim Hrvatske. Nije problem samo radne snage, već kako njegovati stariju populaciju. To znaju u EU-u, a političke elite u Hrvatskoj se s tim odbijaju suočiti.
U Hrvatskoj ljudi odlaze iz najrazvijenijih regija, ekonomski razlozi nisu jedini niti presudni zašto ljudi iseljavaju. Nesigurnost i nepravda ključni su razlog iseljavanja pokazala su istraživanja. Samo useljavanjem Hrvatska ne može riješiti svoje demografske probleme. Potrebne su nam pronatalitetne mjere, međutim one su u ovoj situaciji samo popratne mjere. Klasične demografske mjere su uzaludne ukoliko nema političkih mjera, a to su bespoštedna borba protiv korupcije i nepotizma, zaključio je Jurić.
O suvremenim migracijama u Republici Hrvatskoj govorila je dr. sc. Snježana Gregurović s Instituta za migracije i narodnosti kroz „Prikaz migracijskih trendova, politika i upravljanja“.- Migracijski saldo 2017. bio je toliko negativan da iskače u odnosu na ostale godine. Hrvatska nema novih migracijskih politika, ima Novi pakt o migracijama i azilu koji ne može zamijeniti migracijsku politiku niti je tako formuliran. Od 2015. nisu donesene migracijske politike, samo akcijski planovi, kazala je Gregurović.
Dr. sc. Mislav Rubić iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade govorio je o demografskoj revitalizaciji Republike Hrvatske te istaknuo da „ključ uspjeha leži u učinkovitoj koordinaciji među svim razinama vlasti: nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, zajedno sa suradnjom sa socijalnim partnerima, civilnim društvom i drugim relevantnim dionicima. Jedinicama lokalne i regionalne samouprave koje demografski i gospodarski zaostaju potrebno je osigurati uvjete s pomoću kojih će postati dinamičnije i privlačnije sredine.“
Govoreći o izazovima implementacije nove europske uredbe o statistici stanovništva, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika Državnog zavoda za statistiku Dubravka Rogić-Hadžalić rekla je kako je stav DZS-a da je registar stanovništva izuzetno važan, te da očekuju da se napravi pravni okvir, budući da je DZS samo korisnik podataka.
-U kakvom društvu mi želimo živjeti, to jest i mora biti neideloško pitanje. Nedostaje nam strateški dokument i ključna vizija, pa ne čudi što nema rješenja za pojedina područja, kao što je i demografija, zaključno je kazao potpredsjednik Hrvatskoga sabora Davorko Vidović.
Snimka okruglog stola “Demografska revitalizacija Republike Hrvatske” dostupna je na poveznici: https://youtu.be/wXrDnRKx-Bc.
