Saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot je komentirao ekonomsku situaciju u Hrvatskoj i uvođenje eura.
”Uvođenje EURO-a bez prethodne promjene strukture hrvatskog gospodarstva, bez povećanja proizvodnih kapaciteta i smanjenja troškova proizvodnje neće donijeti Hrvatskoj nikakvu promjenu na bolje. Dapače EURO je štetan u EU članicama koje nemaju efikasnu državnu/javnu upravu.
Najbolji primjer je Grčka. No Grčke ću se dotaknuti ispod.
Ne vidim gospodarski cilj hrvatske Vlade, a niti HNB-a osim ostvarenje stanja 2019. Kao da je ta 2019. ekonomska “sveta krava”. No nitko ne razmišlja o posljedicama 2025., a da ne govorimo o ekonomskim posljedicama 2030. (Primjerice iseljavanje će biti pojačano svakom novom recesijom nakom ulaska u eurozonu) A kolika je cijena reputacijskog rizika i zašto o njemu nitko ne govori? A tu bi stvarno trebali ojačati državu.
Zamislimo situaciju da dođe Hans iz Njemačke ili Pier iz Francuske i s partnerom Ivanom iz Hrvatske, koji ima dvojno državljanstvo (Hrvatska i BiH), osnuju firmu u Hrvatskoj. Ivan ih prevari, ukrade novce i ode živjeti u BiH, a Hans i Pier nemaju nikakvih šansi da naplate svoja potraživanja. BiH ne bi sudski isporučio Ivana, a Hans i Pier bi nepovratno izgubili svoje novce bez mogućnosti sudske zaštite i naplate. Da ne spominjem sudski spor jednom Glavašu koji traje već 18 godina ili uhićenje 3 suca iz Osijeka bez ikakvog epiloga. I to sve prate investitori iz vana. Jako prate! Milijarde kuna i eura propuštenih investicija su izgubljene zbog ovakvih situacija i to se neće promijeniti ulaskom u eurozonu.
Dapače sve je veći trend ovih navedenih situacija što ukazuje na pogoršanje situacije.Uvođenjem eura smanjuje se valutni rizik i to je istina, ali ponajviše STRANIM izvoznicama, a ne povećava se konkurentnost hrvatskih proizvoda, a samim time i hrvatskog izvoza. Udio izvoza/ BDP bit će manje od udjela uvoza/ BDP. A to je nešto što zapravo treba promijeniti (prava strukturna promjena). Trebalo bi više proizvoditi u Hrvatskoj i izvoziti iz nje, a manje uvoziti.
Vratimo se sada na Grčku s početka. Iako nam je EU najveći trgovinski partner, uz ovakvu strukturu gospodarstva, mogla bi nam se lako dogoditi situacija u kojoj je Nizozemska tražila od Grčke da izmjene rok trajanja svježeg mlijeka (s 4 na 11 dana) kako bi u Grčku mogla izvoziti svoje GMO mlijeko (Joseph Stiglitz, EURO). Ulaskom u eurozonu bez ekonomske pripreme, nezaštićenoj Hrvatskoj (ekonomski gledano) bi se lako mogao dogoditi isti grčki scenarij. ” napisao je zastupnik Zvonimir Troskot na Facebooku a u nastavku poslušajte njegov govor u Saboru.