Barun Josip Jelačić je na današnji dan burne 1848. Godine, 5. lipnja, svečano ustoličen za bana Trojedine Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Ustoličenje je obavljeno na Katarininom trgu na Gornjem gradu u Zagrebu.
Jelačić je ušao u grad u svečanoj povorci koju su predvodili husari i serežani u slikovitim odorama. Za njima su išle 93 kočije s mnogobrojnim uglednim osobama. Promatrajući mnoštvo kočija koje su prevozile dostojanstvenike u grad Zagreb kako bi prisustvovali ovom događaju, francuski grof Edgar Corberon usporedio je Jelačićev ulazak u Zagreb s Napoleonovim ulaskom u Pariz nakon povratka iz izgnanstva na Elbi.
Jelačić daje prisegu
Svečano ustoličenje i banska prisega su obavljeni na Trgu svete Katarine. Nakon što je prisegnuo, Jelačić je po starom običaju, uz poklike „Živio” i pucnjavu topova triput dignut uvis. Obred ustoličenja je nastavljen u crkvi Sv. Marka, a zatim i u pravoslavnoj crkvi Sv. Preobraženja, gdje je srpski patrijarh Josif Rajačić iz Srijemskih Karlovaca ustoličio bana, budući da je zagrebački biskup Juraj Haulik bio spriječen. Proslava se potom premjestila u Banske dvore, a bila je popraćena predstavom u kazalištu i općim narodnim slavljem.
Jelačić je i prije svečanog ustoličenja u bansku čast donio važne odluke:
a)javno je obznanio svoje imenovanje za bana s političkim programom u kojem je dokinuo sve državno-pravne odnose s Ugarskom,
b)donio proglas o ukinuću kmetstva
c)sazvao i prvi zastupnički Sabor, na kojem je hrvatski ban prvi puta govori o hrvatskim (narodnim) jezikom.
d)osnovao je i Bansko vijeće – prvu, privremenu, samostalnu vladu.
Prva službena hrvatska trobojnica na ustoličenju bana
Također, iako su se 1848. godine neslužbeno već počele koristiti crveno-bijelo-plave trobojnice, prva službeno uvedena hrvatska trobojnica zapravo nije bila narodna zastava, već zastava bana Josipa pl. Jelačića. Sastavljena je od hrvatskih crveno-bijelih i slavonskih plavo-bijelih boja i po prvi put istaknuta u Zagrebu 5. lipnja 1848 godine prilikom instalacije Josipa pl. Jelačića za bana.
Na aversu su grbovi Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, skupa s krunom i ilirskim simbolima – šestokrakom zvijezdom i polumjesecom. Na reversu je grb obitelji Jelačić.
Prije su banske zastave obično bile crvene i na jednoj su strani imale državni grb, a na drugoj obiteljski grb bana.
U Habsburškoj monarhiji je po porazu revolucionarnih pokreta 1848. – 1849. godine bilo strogo zabranjeno isticanje narodnih boja. Šezdesetih godina opet su dozvoljene. Otada Hrvati upotrebljavaju crveno-bijelo-plavu trobojnicu kao svoj narodni simbol.
