Prema pisanju Edwarda P. Josepha, Washington DC, BIRN, 21.5.2025., Donald Tramp će vrlo skoro izaći s rješenjem za BiH koje bi trebalo zadovoljiti sve tri strane u vrlo napetom okružju u BiH, piše braniteljski.info. Između ostalog, ovlasti Predsjedništva bi se znatno smanjile, a ovlasti nove dužnosti, premijera BiH, bi se povećale.
Trideset godina nakon što su Daytonskim sporazumom utihnuli topovi u Bosni i Hercegovini, ponovno se otvara pitanje njegova reformiranja. Ovaj put inicijativa dolazi s druge strane Atlantika, iz pera američkog analitičara i bivšeg diplomata Edwarda P. Josepha, koji predlaže tzv. Trumpov plan – model koji bi, po prvi put nakon rata, Hrvatima mogao omogućiti stvarno političko predstavljanje bez etničke stigmatizacije i diskriminacije.
Plan predviđa izravne izbore senatora u svakom kantonu i entitetu, bez etničkih kvota, ali uz očuvanje konstitutivne strukture BiH. U praksi, to znači da bi Hrvati – zahvaljujući postojećoj demografskoj raspodjeli – mogli zadržati ključne poluge predstavničke vlasti, ali bez sadašnjeg modela u kojem Bošnjaci masovno preglasavaju hrvatske kandidate (vidi: slučaj Komšić).
Amerika umjesto Bruxellesa?
Zanimljiv je i geopolitički kontekst. Donald Trump, poznat je po svojoj netrpeljivosti prema EU birokratima, pragmatičnom pristupu vanjskoj politici i, što nije nevažno, interesu za rudna bogatstva, uključujući litij – resurs čije zalihe BiH tek treba strateški valorizirati.
Za razliku od Bruxellesa, koji već godinama samo proizvodi neobvezujuće deklaracije i održava skupe forume s nikakvim učinkom, Trumpova administracija mogla bi odlučnije stati iza funkcionalnijeg uređenja BiH, u čijem bi središtu bilo poštivanje prava konstitutivnih naroda bez etničkog nasilja većine nad manjinama.
Plan kao odgovor na blokadu
Trenutni sustav u BiH zarobljen je u modelu permanentne blokade – vlast se formira godinama, vitalni nacionalni interesi se zlorabe, a izborne prijevare postaju pravilo. Novi model predviđa funkcionalnu dvodomnu zakonodavnu vlast, eliminaciju vječnih visokih predstavnika, te jasan put prema članstvu u NATO-u i EU-u, bez da se gaze nacionalni identiteti.
Za Hrvate u BiH, to bi značilo kraj prakse da im drugi biraju predstavnike, kraj političke obespravljenosti i povratak dostojanstva u odlučivanju.
Ima li šanse da plan zaživi?
Mnogo toga ovisi i o domaćoj političkoj zrelosti. Hrvatska politika mora odbaciti pasivnost i prestati se ponašati kao puki promatrač. Trumpov povratak u Bijelu kuću daje rijetku priliku za reset odnosa u regiji.
Ako EU i dalje bude klimala glavom dok Bošnjaci biraju Hrvatima „njihove“ Komšiće, a srpska politika blokira svaki pomak, možda će baš američki pragmatizam zamijeniti europsku impotenciju.
A Hrvati, ako se izbore za svoje mjesto za stolom – možda prvi put nakon rata prestanu biti statisti u vlastitoj državi.
Crodex.net
