Gost u Podcastu Velebit je odvjetnik, povjesničar i kandidat za predsjednika RH Tomislav Jonjić.
U novom Podcast Velebitu gostovao je predsjednički kandidat dr. sc. Tomislav Jonjić. Njegovu kandidaturu podržavaju brojni hrvatski intelektualci, branitelji i javne osobe. Unatoč tome, gospodin Jonjić je dobio samo 24 sekunde u mainstream medijima.
► Predizborna cenzura – Komunistički su mediji na izborima 1990. godine davali veći prostor ondašnjoj oporbi, nego današnji.
► U medijima su uz Milanovića još Primorac, Kekin, i Selak Raspudić, povremeno Miro Bulj i Branka Lozo i to je to što se tiče kandidata?
► Svi glavni medji žive na sisi Ministarstva kulture i to ministarstvo svojim dodjeljivanjem ili nedodjeljivanjem određuje njihovu uređivačku politiku.
► Ulazak ovoliko kandidata s tzv. desnice uređen je tako da se smanje izgledi te desnice, ali taj račun im se može pokvariti, jer bi u situaciji sa 3 kandidata za ulazak u drugi krug jednom kandidatu trebalo najmanje 30% glasova, a ako je prisutno 10 kandidata, onda u drugi krug možete ući sa 12% glasova.
► Ja sam uvjeren da ću ući u drugi krug i da ću u tom krugu pobijediti Milanovića. Drugi kandidati na desnici ne mogu dobiti ono što mogu dobiti ja, jer jedino ja mogu dobiti glasove, u rasponu od HSP-a na desnoj strani do autentičnoga desnoga krila HDZ-a. Ako ne uđem ja, to će biti sigurna pobjeda Zorana Milanovića.
► Svakome je u Domovini i u emigraciji bilo jasno da se ključna bitka vodi u Domovini, da ne može emigracija stvoriti i obraniti državu. Međutim, emigracija je bila zaslužna za održavanje hrvatske nacionalne svijesti. Hrvatska je emigracija, samim svojim postrojanjem nama u Domovini pomagala da opstanemo i da ne posustanemo.
► Jesmo li mi u Hrvatskoj dočekali epohalna vremena sa slabim institucijama? Hoće li nas situacija kao puno puta kroz povijest natjerati da se sredimo i osnažimo sustav i institucije?
► Dok god se pravosuđe određuje po stranačkim kriterijima, dotle će mo imati korumpiranu državu.
► Pogledajte hrvatske granice u posljednjih tisuću godina. One praktično ostaju nepromijenjene i na hrvatskom sjeveru i na istoku i na jugu. Međutim, te granice na istoku neprekidno uzmiču. Godine 1918. mi smo ušli u prvu Jugoslaviju s granicom na Drini, a danas imamo muku obraniti granicu na Uni. To pokazuje odakle zapravo dolaze opasnosti. Prema tim opasnoastima se treba graditi obrambeni zid.
► Kanal koji dovodi vodu u termoelektrane koje generiraju gotovo svu električnu energiju na Kosovu, oštećen je u eksploziji kod Zubinog potoka, što je kosovski premijer Albin Kurti proglasio „terorističkim činom” Srbije. Tihomir Rajčić u knjizi ‘Beogradske tajne I. svjetskoga rata’ optužuje Beograd kao sponzora terorističkih aktivnosti tijekom 20. stoljeća.
Europska unija nema više lidere. Provodile su se ‘ružičaste liberalne politike’. Rusiji sada ništa ne možemo, a za Hrvatsku je Mađarska opasnija od Srbije, rekao je ministar obrane Ivan Anušić. “Nadam se da neće eskalirati do te faze, ali moramo biti spremni i odgovorni, prvenstveno prema svom narodu koji od nas očekuje da ga zaštitimo”, rekao je Ivan Anušić na tribini Hrvatskog diplomatskog kluba u utorak navečer.
► “Hrvatsku ne doživljavamo kao neprijatelja, ali se ozbiljno naoružavamo i to ćemo nastaviti kako se ne bi ponovile 1995. i 1999.”, izjavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, te dodao: “Sukladno promjeni doktrine vojske Srbije, mi moramo biti snažniji od naših susjeda zajedno.”
Cijelo njegovo gostovanje pogledajte u nastavku:
