Odluka o tome trebala je biti donijeta na jučerašnjem sastanku OPEC+ u Beču. Svi su je s nestrpljenjem čekali, a najviše Bidenova administracija u kontekstu svoje namjere očuvanja niske cijene nafte pod svaku cijenu
Dok Biden kritizira ovu odluku, Saudijci navode da su kritike na njihov račun vođene arogancijom bogatstva
Jučer smo opširno pisali o CNN-ovom izvješću, prema kojem je Bijelu kuću „zahvatila panika“ zbog namjere formata OPEC+ da smanji proizvodnju nafte za milijun barela dnevno (tekst možete pogledati ovdje ili na poveznici ispod teksta). O istom problemu po Bidena upozorio je i The Financial Times, ističući u prvi plan Rusiju i Saudijsku Arabiju u kontekstu planiranja značajnog smanjenja proizvodnje nafte s ciljem povećanja cijene.
Odluka o tome trebala je biti donijeta na jučerašnjem sastanku OPEC+ u Beču. Svi su je s nestrpljenjem čekali, a najviše Bidenova administracija u kontekstu svoje namjere očuvanja niske cijene nafte pod svaku cijenu, zbog visoke američke inflacije i utjecaja visokih cijena energenata na raspoloženje tamošnje javnosti uoči izbora za Kongres koji se održavaju već idućeg mjeseca.
I, odluka je i donijeta. OPEC+ odlučio je ne smanjiti proizvodnju nafte za milijun barela, već za dva.
Dakle nisu pomogla snažna američka lobiranja prema pojedinim američkim arapskim saveznicama u „kartelu“ da glasuju protiv takve odluke. A ona stupa na snagu već u studenom.
Nakon ove vijesti cijena nafte Brent porasla je na 93 dolara po barelu.
Kako je jučer izvijestio britanski Reuters, OPEC+ je u srijedu dogovorio oštra smanjenja proizvodnje nafte. Tako OPEC želi obuzdati ponudu na ionako skučenom tržištu, uzrokujući jedan od najvećih sukoba OPEC+ sa Zapadom jer je američka administracija ovu iznenadnu odluku nazvala kratkovidnom.
Ovdje bih podsjetio kako je CNN, preksinoć, govoreći o panici koja je zahvatila Bijelu kuću, izvijestio da je Bidenova administracija ovakvu moguću odluku nazvala „potpunom katastrofom“ i „neprijateljskim činom“.
Dok Biden kritizira ovu odluku, Saudijci navode da su kritike na njihov račun vođene arogancijom bogatstva i da su rezovi nužni zbog rastućih kamata.
Ovdje treba istaknuti i oštre riječi saudijskog ministra energetike Abdulaziz bin Salman Al Sauda s održane medijske konferencije nakon sastanka u Beču i upućene Reutersu, navodno zbog širenja neistina o dosluhu Saudijske Arabije i Rusije oko ove teme i navodne njihove želje da dogovore cijenu od 100 dolara za barel. Saudijski ministar je to nazvao neistinom, kazavši kako nije komunicirao s bilo kime iz Rusije.
Američki državni tajnik Antony Blinken jučer je izjavio kako SAD rade na održavanju niskih cijena nafte.
Međutim, osim što jučer dogovoreni pad proizvodnje nafte starta u studenom, problem po SAD leži i u tome što se u studenom također završava američki program prodaje 180 milijuna barela iz državnih rezervi – milijun barela dnevno. Američke su rezerve iscrpljene i njihovo daljnje korištenje s ciljem održavanja cijena nafte bilo bi po zemlju krajnje rizično.
Američki predsjednik Joe Biden, razočaran odlukom OPEC+, kroz priopćenje Bijele kuće kaže slijedeće:
“U trenutku kada je održavanje globalne opskrbe energijom najvažnije, ova će odluka imati najnegativniji učinak na zemlje s niskim i srednjim prihodima koje već pate od viših cijena energije.”
Administracija američkog predsjednika rekla je da će odgovor biti dodatna prodaja nafte iz strateških rezervi zemlje – 10 milijuna barela u studenom.
“Predsjednik će nastaviti s oslobađanjem količina iz rezervi prema potrebi za zaštitu američkih potrošača i osiguravanje energetske sigurnosti, a ministru energetike nalaže da istraži sve dodatne odgovorne radnje za nastavak povećanja domaće proizvodnje u bliskoj budućnosti”, objavila je Bijela kuća, dodajući da će se administracija također konzultirati s Kongresom o dodatnim alatima i ovlastima za labavljenje OPEC-ove kontrole nad cijenama energije.
I o tome je riječ. Tu se ogleda prava bit problema: kupci žele određivati pravila igre proizvođačima nafte, čemu se ovi drugi, unutar OPEC-a, oštro protive. Zbog toga spomenuto američko lobiranje i nije polučilo uspjeh.
Biden sada spas traži u po SAD pojedinim neprijateljskim državama. Tako The Wall Street Journal, pozivajući se na svoje izvore piše slijedeće: “Bidenova administracija priprema se ublažiti sankcije Venezueli u zamjenu za omogućavanju Chevron-u da ondje nastavi proizvodnju nafte.” Ako se takav posao sklopi, postojat će potencijalna prilika za izvoz nafte iz Venezuele na američko i europsko tržište.
Bivši američki predsjednik Donald Trump kritizirao je američku administraciju zbog zahtjeva drugim zemljama vezano uz proizvodnju nafte. “Ono što oni (administracija predsjednika Joea Bidena) rade je jednostavno ludo. Molimo Venezuelu, molimo Saudijsku Arabiju, molimo sve za naftu koje imamo više pod nogama nego bilo tko drugi”, izjavio je tijekom govora na konferenciji u Miamiju. Dodao je da američke vlasti moraju proizvoditi naftu u Sjedinjenim Državama, umjesto da je kupuju od trećih dobavljača, uključujući Venezuelu i onda je prerađuju u zemlji.
Ovoj vijesti obvezno treba dodati i onu Bloomberg-ovu, koja se odnosi na pokušaj uvođenja gornje granične cijene na uvoz ruske nafte. Patrick Pouyanne, čelnik francuskog i globalnog energetskog diva TotalEnergies, na Energy Intelligence Forumu u Londonu izjavio je kako je to loša ideja, odgovarajući na na pitanje što misli o spomenutom cjenovnom „plafonu“.
Dodao je kako tržište “već radi svoj posao i da je ruska nafta već dostupna s velikim popustom”.
I za sam kraj, bez problema možemo zaključiti slijedeće.
Globalne geoenergetske igre nisu ništa manje rizične od onih geopolitičkih pa se mogu očekivati različiti i nepredvidljivi scenariji koji sigurno neće utjecati na stabilizaciju globalnog energetskog tržišta. Upravo suprotno. Na njemu će doći do tektonskih promjena u smjeru dobavnih pravaca nafte i plina odnosno zamjena primarnih tržišta za izvoz za ključne proizvođače, odnosno za nabavu za kupce.
Izvor: geopolitika.news / Zoran Meter
