Tadašnji državni odvjetnik Mladen Bajić je podnosio raport američkoj ambasadi i pokazivao dokumente, to je izašlo na WikiLeaksu, i nikome ništa. Taj čovjek je i dalje ostao na čelu DORH-a nakon toga a kasnije na mjestu zamjenika čelnice DORH-a sve do pretprošle godine.
Iz dokumenata koje je objavila zviždačka stranica WikiLeaks vidljivo je da je tadašnji glavni državni odvjetnik Mladen Bajić ”njegovao” posebne odnose sa Washingtonom. U depešama se navodi da je Bajić američkim dužnosnicima u Zagrebu pokazivao inkriminirajuće dokumente iz istrage (Spice) ili najavljivao optužnice danima prije nego su bile podignute
Bliska veza domaćeg Državnog odvjetništva, USKOK-a i cijele hrvatske borbe protiv korupcije vidljiva je iz niza izvještaja označenih kao ‘povjerljivi’.
Četiri dana prije prvog kruga izbora u prosincu 2009. Bajić je političkom tajniku američkog veleposlanstva Chrisu Zimmeru rekao da istražuje čak tri predsjednička kandidata i da bi nakon izbora protiv njih mogla biti podignuta optužnica.
Bajić nije htio unaprijed otkriti njihova, pa je Washington iz Zagreba dobio špekulacije kako je malo vjerojatno da će Bajić ići na Milana Bandića ili Nadana Vidoševića. ‘Šef USKOK-a Dinko Cvitan ranije nam je rekao kako nisu u stanju prikupiti dovoljno dokaza da bi Bandića mogli optužiti za korupciju’, dodali su Amerikanci.
Bajić je sugovornicima iz SAD-a najavio i da planira podići optužnicu protiv bivšeg ministra obrane Berislava Rončevića, te njegovog zamjenika Ive Bačića. Iz najsvježije objavljenih dokumenata na WikiLeaksu saznaje se i da je Bajić u veljači 2010. Zimmeru pokazao dva dokumenta koja su su trebala pojasniti kako su u ‘Spiceu’ Damir Polančec i menadžeri Podravke pokušali preuzeti firmu.
Podsjećamo, kasnije je Damir Polančec oslobođen svih optužbi.
‘Kompilacija medija i mašte’
Mladen Bajić izjavio je za Novi list da su izvještaji s WikiLeaksa sadržavaju neistine. Ako su zaista tako napisane, riječ je o kompilaciji medijskih napisa i mašte osobe koja ih je sastavljala, rekao je Bajić.
Bajić i Zimmer najintenzivije su se družili nakon Sanaderovog neuspjelog puča u prvoj polovici siječnja 2010. Tada su se vidjeli nekoliko puta, a Bajić je pričao o više istraga koje ciljaju prema Sanaderu i bivšim i aktualnim ministrima.
Također, depeše otkrivaju kako se Bajić u prosincu 2009. poprilično bojao postupaka i utjecaja sive eminencije hrvatskoga pravosuđa, Vladimira Šeksa.
Američki diplomati zabrinuto su izvijestili Washington da je Sabor odbacio četiri od šest Bajićevih kandidata za Državno odvjetničko vijeće, te se procjenjuje da je riječ o osveti zbog Bajićevih pojačanih isljedničkih aktivnosti prema nekim političkim krugovima. Kao glavni osvetnik lociran je i identificiran je tadašnji potpredsjednik Sabora i HDZ-a Vladimir Šeks.
Zanimljivo je i komentar veleposlanika Folleya na kraju izvještaja Washingtonu, u kojemu se ističe da je Bajić nekoliko godina ‘izuzetno oklijevao s otvaranjem makar formalne istrage, a kamoli da bi tražio optužnice protiv visoko rangiranih dužnosnika, osim ako nije bio siguran da ima posve nepropusan slučaj’.
Tko je Mladen Bajić?
Rođen u Splitu 1950., u kojem je 1975. završio i Pravni fakultet, Bajić se zaposlio u Okružnom javnom tužilaštvu u Dubrovniku. Potom u Splitu kao javnotužilački pripravnik i stručni suradnik.
Imenovan je zamjenikom splitskog općinskog javnog tužitelja 1979. godine. Radio je isključivo na kaznenim predmetima gospodarskog kriminaliteta u Odjelu za gospodarski kriminalitet. Prije isteka prvog osmogodišnjeg mandata, 1987., imenovan je za zamjenika u Okružnom javnom tužilaštvu u Splitu.
Od 1992. do 1996. radio je kao zamjenik vojnog tužitelja u splitskom Vojnom tužiteljstvu. Nakon završetka Domovinskog rata radi kao zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Splitu. U kolovozu 2001. imenovan je splitskim županijskim državnim odvjetnikom.
Mladena Bajića Glavnim državnim odvjetnikom imenovala je Vlada Ivice Račana u svibnju 2002. godine. Na toj poziciji Bajić je naslijedio Radovana Ortynskog. Kao Glavni državni odvjetnik Bajić je “izgurao” čak tri mandata. Na ovu važnu državničku funkciju bio je biran 2002., 2006. i 2010. godine, što znači da je dužnost obnašao i za vrijeme vladavine SDP-a i HDZ-a. Koliko je “izdržljiv”, govori podatak kako su se za njegova tri mandata na čelu DORH-a promijenila dva predsjednika Republike, četiri premijera i šest ministara unutarnjih poslova. To samo pokazuje da je Bajić bio jedan od najdugovječnijih državnih odvjetnika u EU-u.
O tome da su u veleposlanstvu sastavljane depeše. Glavni državni odvjetnik demantirao je neke navode iz dokumenta na Wikileaksu, nazvavši diplomatski dokument “kompilacijom medijskih napisa i mašte osobe koja je pisala izvješće”. Naročito je odrješito opovrgnuo svoje navodne komentare o tome tko podržava, a tko ne podržava DORH, ocijenivši kako “američki tajnik ima bujnu maštu“.
U dvanaest godina SDP-a i HDZ-a Mladena Bajića često se isticalo kao najmoćnijeg čovjeka u državi, a javnost je ostala podijeljena po pitanju njegova rada.
Uhićen Gotovina, osuđen Norac
Za njegova mandatornog djelovanja uhićen je general Ante Gotovina, a osuđen je general Mirko Norac. To što je sudjelovao u hvatanju Gotovine donijelo mu je naklonost Carle Del Ponte, a možemo reći, i drugi mandat na mjestu državnog odvjetnika.
Bajić je u karijeri imao kao najteži zadatak uhititi i poslati u zatvor Ivu Sanadera, nekadašnjeg suradnika i školskog prijatelja. Postavljalo se pitanje: ako je Bajić bio tako dobar s bivšim premijerom, kako to da se već tada kao Glavni državni odvjetnik nije oglasio o kriminalnim radnjama premijera? Predbacuje mu se baš to što je šutio, a vjerojatno je znao za sve “podvige” tadašnjeg premijera i prijatelja.
Mrlja na Bajićevoj karijeri svakako je i slučaj “Kamensko”. Bivši ravnatelj policije, Oliver Grbić, prozvao je tada Mladena Bajića zbog zaustavljanja istrage u aferi Kamensko. Grbić je tvrdio kako je Bajić to napravio da bi zaštitio Ninoslava Pavića i da je u svemu tome imao podršku tadašnjeg predsjednika Ive Josipovića.
Mladen Bajić otišao je u mirovinu u 2021. godine sa 70 godina života i točno 45 godina staža u Državnom odvjetništvu, međutim, Bajić je i dalje nastavio raditi u državnom odvjetništvu. Naime Zlata Hrvoj Šipek sklopila je s Mladenom Bajićem opet ugovor o djelu na određeno vrijeme, na šest mjeseci, od 1. siječnja do 30. lipnja 2022. godine. Nakon toga Mladen Bajić je na novom poslu u Ukrajini. Zajedno sa zamjenicom županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu Davorkom Čolak dio je međunarodnog tima koji je formiran kako bi se Uredu glavnog tužitelja u Ukrajini pomoglo u procesuiranju ratnih zločina. da nije žalosno , bilo bi smiješno jer upravo je Mladen Bajić jedan od najodgovornijih što nisu procesuirani mnogobrojni ratni zločini od strane srpskog agresora u Hrvatskoj.
Saborska zastupnica Vidović Krišto optužila ga je i za kazneno djelo veleizdaje, kada je slučaj Ovčara, najveći zločin nakon Drugog svjetskog rata, predao srbijanskome pravosuđu. To bi bilo kao da su saveznici 1945. angažirali Hitlerove Državne odvjetnike za nürnberški proces. rekla je Vidović Krišto.
