Popis hrvatskih izumitelja i njihovih izuma nevjerojatan je. Svijet kakav danas poznajemo bez njih bi bio zasigurno drugačiji. Hrvatska je domovina mnogobrojnih izuma koji su izmijenili čovječanstvo i bez kojih ne bi mogli zamisliti svakodnevni život. U hrvatskoj povijesti ističu se osebujne ličnost izumitelja i znanstvenika, a neki od najpoznatijih su: Nikola Tesla, nobelovci Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog, Ruđer Bošković, Andrija Mohorovičić, Slavoljub Penkala, Herman Dalmatin, Benedikt Kotruljević, Frane Petrić, Faust Vrančić, Marin Getaldić, Ivan Vučetić, Mario Puratić i mnogi drugi.
Među velikanima jedan je hrvatski znanstvenik i izumitelj zaslužio najviši status. Nikola Tesla, čovjek prije svog vremena.
Nema dvojbe koji bi hrvatski izum zauzeo prvo mjesto, jer je to genijalno otkriće “elektronskog guru-a” Nikole Tesle po mom mišljenju apsolutni broj 1 na top listi hrvatskih izuma. Prosto je nezamislivo kako bi izgledao život bez struje – bez njega ne bi funkcionirala niti jedna elektronska naprava, bez nje bi bili u mraku, bez nje bi nas život bio dosadan i potpuno monoton.
Hrvatski izumitelj Faust Vrančić napravio je padobran za koji se koristio platnom razapetim na pravokutnom okviru. Uspješno je demonstrirao skok s tornja u Veneciji 1617.
Iako je originalni koncept padobrana osmislio Leonardo da Vinci, hrvatski izumitelj Faust Vrančić napravio je padobran za koji se koristio platnom razapetim na pravokutnom okviru. Uspješno je demonstrirao skok s tornja u Veneciji 1617.
No, osim poznatih i priznatih u Hrvatskoj i svijetu svjetska znanstvena elita divi se i nekima koji hrvatskoj široj javnosti nisu najpoznatiji. Novinar Miroslav Ambruš Kiš koji godinama prati znanost kaže kako je jedan do takvih nedovoljno poznatih velikana i rođeni Puljanin Herman Potočnik, poznat po znanstvenom pseudonimu Noordung kojeg slave u cijelom svijetu.
-Krajem 1928. on je kao inženjer objavio u Berlinu knjigu “Problem svemirskih putovanja – raketni motor”.
U toj knjizi on detaljno (i potpuno točno) razrađuje izračune i projekt za raketni motor koji postiže prvu svemirsku brzinu (zemljinu orbitu), izračune druge svemirske brzine (napuštanje Zemljine orbite), posve točno razrađuje geostacionarnu orbitu (u kojoj sateliti prividno “stoje” nad istom točkom Zemlje – telekomunikacija), a pravo remek-djelo koje je i danas inspiracija mnoogim astronautičarima od Wenhera von Brauna preko Arthura C. Clarkea do Stanleya Kubricka njegov je nacrt održive orbitalne stanice.
Izumitelji poput Tomislava Uzelca, Ivana Lupisa, Davida Schwarza, Ivana Vučetića, Slavoljuba Penkale ostavili su također neizbrisiv trag na Hrvatskoj i svjetskoj istraživačkoj mapi.
Penkala
Slavoljub Penkala (Liptovski sv. Mikulaš, 1871. – Zagreb, 1922) je prvi u svijetu konstruirao i izveo mehaničku olovku koju je nazvao “Penkala”. Patentirao ju je 1906. godine, a patentirana je još u 14 zemalja svijeta. Penkala je značajna po tome što je time u svijetu započelo razdoblje modernoga pisaćeg pribora, a naziv “Penkala” postao je naziv koji se upotrebljava u cijelom svijetu. 1911. god. Penkala podiže u Zagrebu tvornicu za izradu pisaćeg pribora. Autor je oko 80 patenata. Njegovi originalni izumi su: mehanička četkica za zube, mehanička olovka “penkala”, naliv-pero sa spiralnim klipom, držač za pisaljke, tvrde gramofonske ploče, anodne baterije, nacrt lebdjelice, aerodinamički profil, motorni zrakoplov….
MP3 Player
Svima nam je olakšao slušanje glazbe, a malo tko zna da je MP3 player izum hrvatskog programera Tomislava Uzelca 1997. Veliku popularnost stekao je krajem 20. i početkom 21. stoljeća, pogotovo među mladima. Korišten je za reprodukciju glazbe u svakodnevnom životu. Dva američka studenta, Justin Frankel i Dmitry Boldyrev prilagodili su AMP za rad na Windowsima i nazvali ga WinAMP. Pušten u uporabu 1998., ovaj izum omogućio je široku primjenu MP3 formata.
