Kontroverzni milijarder i oligarh George Soros tijekom ovotjednog obraćanja u Hooverovom institutu, otvoreno je progovorio o prijetnjama koje narušavaju njegove planove za globalno otvoreno društvo. Američki biznismen, koji sebe naziva “političkim filantropom”, čvrsto upire prstom u Kinu kao glavnog neprijatelja – prenosi rmx.
Soros je istaknuo kako vjeruje da će 2022. biti odlučujuća godina u borbi između, kako ih naziva, otvorenih i zatvorenih društava. Spomenuo je njemačke izbore, koji su, prema njemu, završili povoljno. Nadolazeće mađarske i francuske izbore, karakterizira kao ključne bitke između sila dobra i zla. Izrazio je nadu da će se mađarski birači, “usprkos svemu, riješiti autoritarnog vladara Viktora Orbana”.
Nevladine organizacije
Ogromna financijska sredstva koja su se tijekom godina ulijevala u nevladine organizacije, ozbiljno su izobličila javni diskurs u krhkim demokracijama srednje i istočne Europe. Ipak, prema američkom milijarderu, neprijatelj broj jedan otvorenih društava na globalnoj razini i dalje je Kina, koju je usporedio s nacističkom Njemačkom.
Prema njegovom mišljenju, nadolazeće Zimske olimpijske igre u Pekingu imat će sličnu ulogu kao i igre u Berlinu 1936., odnosno ostvarit će propagandnu pobjedu restriktivnog sustava. Za Sorosa, Kina je oličenje zatvorenog društva, u kojem je “uloga pojedinca služiti vladarima države”. Soros ne uočava razliku između istinskog represivnog režima predsjednika Xija Jinpinga koji provodi Komunistička partija Kine te uloge kineskog pojedinca unutar zajednice koja je naslijeđe konfucijanskog učenja i dominira zemljom.
Ipak, opisivanje Kine kao zatvorenog društva pojednostavljivanje je koje graniči s neznanjem. To je zemlja koja je proširila svoj globalni utjecaj, jedina sila koja se može uspješno natjecati s utjecajem SAD-a u cijelom svijetu. To je zemlja koja je uspješno prilagodila strane tehnologije, institucije i komunikacijske alate, čineći svaku etiketu “zatvorenog društva” besmislenom.
Nasuprot tome, otvoreno društvo, koje Soros opisuje kao “društvo zaštićene slobode pojedinca”, u stvarnosti je postalo sinonim za otvorene granice, nekontroliranu masovnu migraciju, masovnu cenzuru, širenje vjerskog fundamentalizma, slom zakona i reda , paralelnih društava i širenja radikalnih progresivnih ideologija koje ne toleriraju pluralizam. U svjetlu ovoga, Soros nema gotovo nikakav moralni autoritet da sebe imenuje kao suprotnost kineskom modelu.
Bidenova administracija u skladu sa Sorosevim ideološkim profilom
George Soros je pohvalio vanjsku politiku predsjednika Joea Bidena. Biden je po njegovom mišljenju “ispravno politički usmjeren”. Nadalje, “zainteresiran je za pronalaženje mirnog rješenja”, posebno u pogledu sukoba Ukrajine i Rusije. Nije tajna da je Bidenova administracija gotovo u potpunosti usklađena sa Sorosevim ideološkim profilom s obzirom da će Soros donirati 125 milijuna dolara njihovim fondovima.
Završavajući svoj govor, Soros je opet kritizirao vladavinu Xi Jinpinga. Baš kao i u slučaju mađarskih izbora, izrazio je nadu da bi “Xi Jinpinga mogao zamijeniti netko manje represivan. Time bi se otklonila najveća prijetnja s kojom se otvorena društva danas suočavaju. Trebalo bi učiniti sve što je u njihovoj moći da potaknu Kinu da krene u željenom smjeru.”
Sa ili bez Xija, Sorosov koncept otvorenog društva bez sumnje će se teško prodati u Kini. Ipak zabrinjavajuće je da se svaki svjetonazor u suprotnosti od onog američkog političkog ”filantropa” predstavlja kao autoritarni.
