Europska unija priprema se proširiti svoj popis govora mržnje na raznim internetskim platformama, ali ono što EU zapravo definira kao govor mržnje moglo bi značiti cenzuriranje stavova konzervativaca i kritičara masovnih migracija i multikulturalizma.
Europski povjerenik za pravosuđe Didier Reynders obećao je ovog tjedna da će Komisija uskoro predstaviti prijedlog za objedinjavanje zakona koji uključuju uznemiravanje i mržnju. Do sada su ta pitanja bila u nadležnosti pojedinih država, a sada če taj posao obavljati Europska unija.
Kao što je Komisija prošle godine najavila, zakon bi trebao kazniti sve objave na webu – ne samo one koje podržavaju i promoviraju terorizam, već i komentare koji se tiču rase, vjere ili seksualne orijentacije.
Europska unija i njeni političari vjeruju da će tako zaštititi “ranjive” manjine. Međutim, kritičari su zabrinuti zbog ugrožavanja slobode izražavanja, pogotovo dok nije jasno tko će biti arbitar za procjenu. Europski dužnosnici zaklinju se kako će sloboda izražavanja ostati nepovrediva, no postoji zabrinutost da bi Europska unija mogla zloupotrijebiti svoju moć.
Demokraciju također može ugroziti novi pokušaj reguliranja govora, jer bi mogao poslužiti kao glavno oruđe protiv europskih političkih stranaka kritičnih prema masovnim migracijama i multikulturalizmu. Već su države članice poput Njemačke pokrenule masovni nadzor nad članovima stranke Alternativa za Njemačku (AfD). S obzirom na to da je AfD najveća njemačka oporbena stranka i da se savezni izbori brzo približavaju, kritičari su zabrinuti da Njemačka možda stvara autoritarni niz koji bi mogao postati obrazac kojim će Europska unija postupati prema desno orijentiranim strankama.
Pod ovim desno se vjerojatno misli na stranke koje su tradicionalno okrenute prema obitelji koju čine muškarac i žena i svemu onome što ta obitelj predstavlja.
Europska unija ovime definira što je to govor mržnje?
Jasno je kako je napor koji Europska unija ulaže da pooštri govor mržnje i dugogodišnji cilj Georgea Sorosa i njegove Zaklade. Već je držao govore o potrebi reguliranja govora mržnje prije gotovo deset godina, a njegov utjecaj u Bruxellesu duboko se širi.
Soros se žustro protivi vladama kritičnim prema imigraciji, poput Mađarske i Poljske, i iskoristio je svoj utjecaj za preoblikovanje europskih institucija. Također je izravno pozvao na daljnje reguliranje.
Međutim, procjena onoga što se smatra otvorenim za javnu raspravu i onoga što spada u kategoriju “govora mržnje” također se razlikuje od zemlje do zemlje EU. Iako ovo u teoriji može predstavljati izazove za pokušaj EU da postigne zajedničku definiciju, čini se da Bruxelles nije zabrinut zbog raznolikosti mišljenja na tu temu.
Iako neke države imaju jasne propise protiv određenih vrsta govora, poput objavljivanja nacističke simbolike, mjere praćenja i nadzora korisnika weba koji objavljuju takav sadržaj i dalje su kontroverzne.
Primjerice, prošle je godine Njemačka reagirala na izvješće o rastućem antisemitizmu i neprijateljstvu prema manjinama donošenjem zakona kojim se društvene mreže obvezuju da u roku od 24 sata prijave govor mržnje, prijetnje smrću i nacističku propagandu. Operatori također moraju navesti IP adresu uređaja na kojem je post kreiran. U Njemačkoj se vodila žestoka rasprava, ukazujući na moguće opasnosti koje bi takvo “traženje” moglo donijeti, u osnovi uspostavljajući precizan nadzor koji niti njemački nacistički i komunistički Stasi režim nikada nisu imali, ali zasigurno bi zavidjeli.
Izazovna rasprava tek slijedi, a za odobrenje prijedloga zahtijeva potrebno je jednoglasno prihvaćanje svih 27 članica. Bruxelles također pokušava uspostaviti kontrolu nad velikim internetskim tvrtkama kao što su Facebook, Twitter i Google. Već su se 2018. godine te tvrtke obvezale boriti se protiv ksenofobnog sadržaja, kao i protiv dezinformacija, za koje su kritičari rekli da bi predstavljale masovnu cenzuru. Pod krinkom borbe protiv govora mržnje, ove su tvrtke sve više cenzurirale konzervativni sadržaj, uključujući masovnu cenzuru konzervativnih publikacija i političara u Poljskoj, Mađarskoj, Španjolskoj i Sjedinjenim Državama.
Te tvrtke sada zapošljavaju čitavu vojsku zaposlenika koji 24 sata dnevno brišu postove označene kao neprikladne, a iako postoji doista štetan sadržaj, poput promicanja terorizma i pedofilije, lijevo-liberalni ideološki stav tih tvrtki znači da su i konzervativci sve češće na meti. Bruxelles predlaže izricanje novčanih kazni do šest posto prometa platforme ako se dogodi kršenje pravila.
