Gospodarstvo

Analiza BDP-a Hrvatske i srpske bajke A.Vučića o prestizanju hrvatskog BDP-a

Svi su se raspisali o Vučićevoj izjavi da će Srbija preteći Hrvatsku po BDP-u, ali i sam Vučić i oni koji se uzbuđuju oko toga znaju da je riječ o dnevno-političkoj „patki“ jer stvari zapravo stoje malo drugačije. Ipak, analiza BDP-a Hrvatske pokazuje da je Hrvatska gotovo 50% razvijenija od Srbije (64/43), ali je Slovenija oko 40% (90/64) razvijenija od Hrvatske. Naime,

  1. Nominalni BDP NIJE mjera razvoja neke zemlje jer zavisi o broju stanovnika i razini cijena.
  2. Kada hrvatski BDP, koji za 2020. iznosi oko 49 milijardi eura, uspoređujemo sa Češkom ili Slovenijom, ne pjenimo se nad podatkom da češki BDP iznosi 215 milijardi eura niti likujemo nad slovenskih 47 milijardi. Češka ima puno više, a Slovenija puno manje stanovnika od Hrvatske. Prema podacima Eurostata, srbijanski nominalni BDP je približno kao slovenski.
  3. Srbija ima oko 3 milijuna stanovnika više od Hrvatske i po tom kriteriju je odavno trebala imati veći BDP od Hrvatske.
  4. Realni BDP po stanovniku (dakle nominalni korigiran za razliku u cijenama – prema paritetu kupovne moći – i za razliku u broju stanovnika) JEST mjera razvoja neke zemlje, a tu stvari stoje ovako:
  • Hrvatska je na oko 64% prosječne razine razvoja EU.
  • Češka je na oko 94%.
  • Slovenija je na oko 90%.
  • Srbija je na oko 43%.

Dakle, Hrvatska je gotovo 50% razvijenija od Srbije (64/43) ali Slovenija je oko 40% (90/64) razvijenija od Hrvatske.

Ovi odnosi se mogu razmjerno brzo (recimo, unutar 10 godina) mijenjati ako neka zemlja uhvati izvanrednu brzinu rasta (kao što je uspjelo npr. Estoniji). Za sada nema naznaka da bi to moglo uspjeti nekoj od spomenutih zemalja. Odnosi razvijenosti se mijenjaju jako, jako sporo.

Kada bi srbijanski realni BDP po stanovniku 10 godina rastao 2 postotna boda brže od hrvatskog u prosjeku godišnje, što je jako teško, Hrvatska bi i dalje bila oko 23% razvijenija od Srbije. Ako bi se takva razlika u brzini rasta nastavila jako dugo, Srbija bi sustigla Hrvatsku za otprilike dva desetljeća, tj. oko 2040.

Analiza BDP-a Hrvatske
BDP po stanovniku uz pregled i stvarne osobne potrošnje po stanovniku. Izvor.

Inače, jako je dobro da se sve zemlje koje su naši važni trgovački partneri što brže razvijaju, jer onda one uvoze više naših proizvoda i usluga, a mi uvozimo više njihovih, pa je život svima bolji, a šansa za sukobe sve manja. Razvojna kompeticija može biti dobar kolektivni motiv te je jako dobro da Srbija jednim okom prati Hrvatsku, a Hrvatska Srbiju, ali pritom treba znati korektno interpretirati podatke.

Ako se vratimo na domaći teren, puno više bi nas trebalo brinuti što do sada nismo napravili brze razvojne iskorake poput nekih članica EU – Estonije ili Poljske.

Na primjer, Estonija je 2011. bila na 71% razine razvoja EU, a prošle godine na 85%. Poljska je skočila sa 66% (dakle, pred deset godina su bili u relativnom položaju kao mi sada) na 76%.

AIC per capita 2020 map
Pojedinačna potrošnja po stanovniku u EU u 2020.g. Izvor.

Može se; gospodarska povijesna sudbina ne postoji. Samo treba znati, htjeti i imati malo povijesne sreće. Hrvatska u narednih 10 godina ima izvanrednu razvojnu priliku zbog EU sredstava, uvođenja eura, dolaska nove generacije poduzetnika, uzleta novih industrija, ali i politika bi tu trebala napraviti nešto više od pukog oslanjanja na EU fondove. Politički sektor i slabo organizirane institucije i javne usluge su naša najslabija karika, prenosi Velimir Šonje za arhivanalitika.hr.

Također u nastavku donosimo YouTube video pregled kretanja BDP-a po stanovniku u Europi od 1970 do 2020.godine.

Inače, BDP po stanovniku je važan pokazatelj razvoja i napretka neke ekonomije. EU je važno ekonomsko središte svijeta. BDP po stanovniku u Europi, posebno Zapadnoj, Sjevernoj i središnoj Europi je među najvišim pokazateljima u svijetu. Za njima nemalo zaostaju države bivšeg komunističkog bloka.

Razlika između Zapadne Europe i bivših komunističkih europskih država ostaje suvremeni pokazatelj porazne ostavštine bivšeg komunističkog sustava koji je, kako neki teoretičari uspoređuju, kao droga za čovjeka, jer na prvi pogled, i u teoriji se sve čini idealno, međutim kada komunizam (koji se inače u J. Americi naziva i socijalizam) zavlada i krene trošiti dotada akumulirana bogatstva, vremenom urušava standard običnog čovjeka koji u svojoj svakodnevnici postaje sve siromašniji i bijedniji.

Također, koristimo priliku podsjetiti da je oslobođenje od komunizma 1990-tih, te izlazak iz bivše države, unatoč ratu i stravičnim ratnim stradanjima, za Hrvatsku imao iznimno pozitivan učinak – što nije slučaj za Srbiju i BiH, što donekle opravdava njihov inače nerazumni žal i nostalgiju za bivšim komunističkim sustavom i bivšom državom koji je započeo i završio u krvi (kako 1945.g. stradanjima na Bleiburg-u itd., tako i završio u krvi Domovinskog rata 1990-tih).

Slika pokazuje promjenu BDP-a u okruženju od 1990.g. do 2018.g. ali je neophodno naglastiti da postoji metodološka manjkavost ove analize, a koju je naveo sam autor (izvjesni FWolf14 na platformi Reddit), da : Svjetska banka nudi odgovarajuće povijesne podatke za Albaniju, Tursku, Grčku, Rumuniju, Bugarsku, Sloveniju i Sjevernu Makedoniju. Ipak, nedostaju potpuni podaci za Kosovo, Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, te su isti, shodno tome generirani na bazi relativnog učešća ovih zemalja u ekonomiji bivše države, izvor.

crodex.net

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Back to top button