Činjenica da je država u posljednjih pet godina gotovo udvostručila proračun, sa 18 na 33 milijarde eura, a istovremeno smanjila ulaganja u demografiju, ostavlja nas u čudu. Kako je moguće da u trenutku kad Hrvatska troši više nego ikad prije, najkritičnija točka našeg društva – demografija – ostaje zanemarena?
Od 2017. godine bilježimo pad ulaganja u ovu ključnu sferu. Mostov prijedlog je jasan: 3% BDP-a mora biti usmjereno na demografske mjere kako bismo preokrenuli negativne trendove. Vlada je doduše povećala izdvajanja u prošlom proračunu, no prepreke poput zakonskih cenzusa su ometale provedbu tih mjera. Primjeri poput Grada Sinja i Općine Kolan, gdje je Most na vlasti, pokazuju pozitivne rezultate u demografiji. Zašto ostatak zemlje ne slijedi ovaj primjer?
U razdoblju kad proračun rapidno raste, svjedočimo porastu udjela države u BDP-u, što nosi rizike za dugoročnu održivost. Umjesto da se povećani proračunski prihodi usmjere u demografski oporavak, Hrvatska bilježi smanjenje ulaganja u ključnu točku svog budućeg opstanka. Mostov prijedlog traži ozbiljna ulaganja, no zakonske prepreke i nedostatak političke volje koče napredak. Sinj i Kolan su dokaz da su pravi rezultati mogući – ako se ulaže ispravno.
Zvonimir Troskot
A što radi Vlada s tim proračunskim viškom? Tragikomično je da novac ide HEP-u, poduzeću koje bilježi gubitke, bez strategije za vlastite projekte poput plinskih i vodikovih elektrana u Rijeci.
HEP je najveći gubitnik zelene tranzicije, iako je trebao biti nositelj promjena.
Na zadnjem natječaju HROTE za tržišnu premiju, nisu dobili niti jedan projekt. Žalosno je da se propuštaju prilike, dok ključni demografski problemi ostaju neriješeni!
crodex.net
