Izbor uredništva

U BiH postavljen spomenik ratnom zločincu Mehmedu Alagiću

Podizanje spomenika optuženiku za ratne zločine Mehmedu Alagiću izravno je ponižavanje hrvatskih žrtava

Izaslanici HDZ-a BiH u Klubu Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH izjasnili su se o postavljanju spomenika haaškom optuženiku Mehmedu Alagiću:

„Mi, izaslanici HDZ-a BiH koji činimo većinu u Klubu Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH najoštrije osuđujemo jučerašnje otvaranje spomenika  “General Mehmed Alagić – Ljiljan Ljuta greda“ na Vlašiću.  Podizanje spomenika generalu Armije R BiH, optuženiku za ratne zločine Mehmedu Alagiću, izravno je ponižavanje hrvatskih žrtava, posebice u Središnjoj Bosni, koji još nisu dočekali pravdu. Neosuđeni za ratne zločine Alagić te pripadnici Armije R BiH u čijim je redovima bilo i mnoštvo boraca iz islamskih zemalja, u ovoj srednjobosanskoj općini  vršili su ritualna ubojstva, strijeljali zarobljene civile i vojnike, poput skupine na Bikošima, oskrnavili drevni Franjevački samostan u Gučoj Gori te počinili brojne druge zločine.

Ovakva i slična odavanja počasti optuženima za ratne zločine iz redova Armije RBiH  izravna su uvreda žrtvama, dok se kolektivno narušavaju prava Hrvatima u BiH,  a organizacija obrane BiH na samome početku rata kroz Hrvatsko vijeće obrane se manipulativno i lažima nameće javnosti kao zločin.

Činu podizanja spomenika generalu Alagiću optuženom za ratni zločin po zapovjednoj odgovornosti sudjelovao je i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, iz redova Armije RBiH, koji je svojim dolaskom uveličao sramni događaj na Vlašiću.   Zar itko pri zdravoj pameti čovjeka koji slavi krvnika vlastitog naroda može nazvati predstavnikom tog istog naroda!? Uzurpator političkih prava hrvatskom narodu u BiH došao se narugati hrvatskim žrtvama u Središnjoj Bosni. 

I sve dok to ne shvate organizatori i promotori ovakvih događaja na kojima se primjenjuju dvostruka mjerila u odnosu prema optuženima i osuđenima za ratne zločine, graditi trajni mir i suživot u BiH bit će nemoguće jer spomenuti procesi prije svega zahtijevaju jednak odnos i poštovanje svake žrtve ali i odustajanje od vrlo štetnih procesa za Bosnu i Hercegovinu u kontekstu otimanja političkih prava i nametanja  kolektivnih odgovornosti. U povodu ovog događaja javnost kao i nevine žrtve očekuju i reakciju međunarodnih predstavnika“, poručuju u reagiranju na podizanje spomenika Alagiću izaslanici HDZ BiH u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.

Tužiteljstvo ICTY sumnjičilo je Alagića za zločine počinjene nad civilima i ratnim zarobljenicima na području središnje Bosne koju je kontrolirao Treći korpus.

U sastavu tog korpusa djelovao je najveći broj mudžahedina za koje se pretpistavlja kako su i počinili zločine zbog kojih je po zapovjednoj odgovornosti sumnjičen Alagić.

Valja reći kako nekadašnji zapovjednik 3. i 7. korpusa Armije BiH, general Mehmed Alagić nije formalno presuđen za ratne zločine jer je preminuo neposredno prije početka sudskog postupka pred Haaškim sudom, no optužbe koje su mu se stavljale na teret i strašni zločini koje su počinile njegove postrojbe svejedno ostavljaju gorak okus kod hrvatskih žrtava, ponajprije u središnjoj Bosni. 

Mnogobroojni su ritualni zločini koje su činili sveti islamski ratnici “mudžahedini”, pristigli iz muslimanskih zemalja svijeta. Upravo je njima Alagić formalno i stvarno bio zapovjednik. S njim je haaška optužnica obuhvatila armijske zapovjednike Envera Hadžihasanovića i Amira Kuburu koje je drugostupanjskom presudom Haaški sud pravomoćno osudio na tri i pol, odnosno dvije godine zatvora. Optužnicom Haaškog suda “vojskovođi i heroju” Armije BiH na teret se konkretno stavljao jedan od najtežih masakara, ratnih zločina počinjenih nad Hrvatima u središnjoj Bosni 1993. godine. Radi se u masakru u mjestu Bikošima kod Travnika gdje je pobijeno, prema ICTY-ju, tridesetak civila Hrvata i vojnika HVO-a 8. lipnja 1993. Oni su se predali nakon što su snage 7. muslimanske brdske brigade, 306. brdske brigade i “mudžahedina”, krenule u napad na Maljine, također, u općini Travnik. 

 Upravo je slučaj Alagić najbolji primjer kako se u Bosni i Hercegovini njeguje selektivna pravda, a ratni zločini promatraju iz perspektive radi li se o “vašim ili našim zločincima”. U velikoj mjeri takvim percepcijama pomogao je i sam Haaški sud koji je doslovno primjenjivao posve različite kaznene mehanizme za pojedine optuženike, a identično je dijeljenje pravde nastavilo i pravosuđe BiH.

crodex.net

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Back to top button