Hrvatski demografski gubici su tijekom 20. stoljeća bili ogromni. Ratovi su, u velikoj mjeri, bili pokretači svih tih negativnih procesa kroz koje je Hrvatska prolazila u proteklom stoljeću. Prvi svjetski rat načeo je demografske probleme svojom razaralačkom moći. Drugi svjetski rat, u kojem je Hrvatska također sudjelovala, za sobom još danas vuče posljedice i društvene podjele.
Neminovno je reći kako su Hrvati, odnosno hrvatski vojnici, bili u neku ruku prisiljeni ići u te ratove i ginuti dok su branili nešto što zapravo i nije bilo njihovo. Naime, Hrvatska je sve do 1991. godine bila u sastavu drugih država i tek se tada izborila za svoju samostalnost. Ta je samostalnost krvavo plaćena i posljedice se toga i dan danas osjećaju, kako u demografiji, tako i na gospodarstvu i društvu u cjelini.
Umiranja stanovnika u tim ratovima nisu ni tako veliki faktor kada se te brojke usporede s onim migracijskim brojkama. Iz Hrvatske je u promatranom razdoblju od 1900-2001. godine iselilo oko 2 300 000 stanovnika i kada uzmemo iseljavanje u proteklih 20 godina dolazimo do brojke preko 2,5 milijuna ljudi.
Većina je tih emigranata vitalno, odnosno zrelo stanovništvo sposobno stvarati obitelji i revitalizirati hrvatsko stanovništvo. Kako je na početku stoljeća iseljavalo uglavnom neobrazovano i poljoprivredno stanovništvo, tako danas
odlaze mladi znanstvenici, doktori i slični ljudi koji bi svojim znanjima trebali pomoći Hrvatskoj, kako u demografiji, tako u gospodarstvu. Iseljavanje s vremenom nije stalo, već se nastavilo i traje i danas.
Demografska budućnost Hrvatske stoga je poprilično neizvjesna s obzirom na dugotrajne negativne trendove, izgubljenu prošlost, duboku starost ukupne populacije, dugotrajni prirodni pad stanovništva te negativna migracijska bilanca.
Stoga je zadatak i obveza znanstvene i ostale javnosti, osim intenzivnih i izrazito znanstveno utemeljenih analitičkih pristupa i istraživanja specifične demografske problematike RH, pokazati i dokazati u sinteznom pristupu smjer i intenzitet promjena, njihovu uzročno-posljedičnu povezanost i ponuditi rješenja kako populacijska
budućnost Hrvatske ne bi bila potpuno neizvjesna .
