U Sjedinjenim Državama propala je najveća banka od financijske krize 2008. godine. Naime, ne samo da se radi o najvećoj banci koja je propala od krize 2008. godine, nego i drugoj najvećoj ikada.
Čeka li nas velika bankarska kriza?
ŠTO SE DOGODILO?
Podindeks S&P 500 za banke (.SPXBK) pao je jučer gotovo 6 % u četvrtak u svom najvećem jednodnevnom padu u više od dvije godine. Krizu je komentirala i američka ministrica financija Janet Yellen rekavši da postoji nekoliko banaka koje se pomno prati dok kriza u banci Silicon Valley Bank (SVB) potresa financijski svijet, uz odluku kripto banke Silvergate da prekine poslovanje. SVB-ova kriza ima korijen u riziku povećanja kamatnih stopa: obveznički portfelj banke vrijedan 1,8 milijardi dolara bio je realiziran s gubitkom. Nedostajuća likvidnost i pad razine kapitala proširili su se i na ostale banke koje imaju sličnu poziciju.
Treba istaknuti da je udio neosiguranih depozita u SVB poprilično velik, pa su ulagači povlačili depozite. Najveći dio depozita u banci bio je iznad maksimalnog osiguranog iznosa od 250.000 dolara. No, nadležno federalno tijelo za osiguranje uloga isplatit će barem djelomično i neosigurane depozite, prema posljednjim vijestima.
Tržište trenutno važe rizike. Daljnji razvoj situacije može se pretvoriti u povlačenje novca u sličnim bankama (bank run), stoga su brzo pristigle reakcije i komentari američkih dužnosnika. Izgledno je da SVB poslovao i s propalom kripto-burzom FTX. Koliko je bio značajan? Prema posljednjim podacima, bio je 16. najveća banka u SAD-u.
BANKARSKA KRIZA SE PRELILA I NA EUROPU
Ta se kriza jutros prenijela i na europske banke koje su također izgubile vrijednost. Stoga su ovotjedni komentari guvernera FED-a, koji su donijeli velik rast prinosa na obveznice, jučer bili djelomično i naglo obustavljeni, s padom prinosa oko 0,3 postotna boda. Tržišni sudionici preispituju svoje procjene o tome da slijedi agresivnije povećanje kamatnih stopa FED-a za 0,50 postotna boda. Bankarska kriza ih je na to natjerala.
Dodajmo i da je trenutni prinos na zarade S&P500 je 4,78 % (inverzno znači da je omjer P/E 20,9). Usporedimo to s prinosima kratkoročnih američkih obveznica: za 3 mjeseca iznose 4,96 %, a za 6 mjeseci 5,17 %. Kriza se u američkim bankama prelila i na četiri najveće: JPMorgan, Bank of America, Wells Fargo i Citigroup. U toj smo atmosferi dočekali podatke o američkoj nezaposlenosti i zaposlenosti.
UŽARENO TRŽIŠTE RADA
A oni su takvi da i dalje vidimo užareno tržište rada: niska nezaposlenost i visok broj novostvorenih radnih mjesta. Iako je nezaposlenost porasla s 3,4 na 3,6 % (očekivalo se 3,4 %), podaci ukazuju na visoku participaciju radne snage u ukupnom stanovništvu od 62,5 %, najviše od ožujka 2020.
Prije najnovije bankarske krize, ne bi nas čudilo da FED krene s povećanjem s 0,50 postotnih bodova. Prošlomjesečni sastanak FED-a iznjedrio je priču o dezinflaciji, koja je sada prebrisana. Novi podaci stižu u utorak, 14. ožujka. Današnje trgovanje na burzama s bankama pokazuje da su tržišni sudionici odbacili špekulacije o veličini krize u bankarskom sustavu, jer je Lehman imao puno veći efekt poluge nego SVB i Silvergate.
Ono što će sigurno ostati u dugom roku jest duga i dosadna bitka s inflacijom. Današnji podaci o zaposlenosti i nezaposlenosti idu tome u prilog.
Izvor: Hrvoje Serdarušić/serdarusic.com
