U pandemiji se koncept viška smrtnosti koristi kao dodatni dokaz da je covid-19 ozbiljna smrtonosna bolest, a služi i kao svojevrsna kontrola službenih podataka o broju umrlih od covid-19. Sada su podaci o mortalitetu raspoloživi do srpnja ove godine, kada prema službenim brojkama gotovo nitko nije umro od covid-19, a višak mortaliteta je uistinu gotovo nestao. Stoga je zanimljivo (i važno) pogledati usporedbu službenih brojki o mortalitetu od covid-19 i višku mortaliteta, te u tom svjetlu rekapitulirati što se događalo s mortalitetom od početka pandemije.
Što je višak mortaliteta?
Prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku koji se objavljuju svakoga mjeseca za prošli mjesec, u Hrvatskoj je prije pandemije od siječnja 2017. do ožujka 2020. u prosjeku svakoga mjeseca umiralo 4,444 naših sugrađana uz izraženu sezonalnost koju vidimo na prvoj slici. Slika prikazuje petogodišnje prosjeke broja umrlih za svaki mjesec na temelju preliminarnih podataka prije pandemije (2015.-2019.). Najveća učestalost smrtnosti je u siječnju i općenito u prvom tromjesečju svake godine, a najmanja u lipnju i rujnu. U siječnju u prosjeku umire 38% više ljudi nego u lipnju. Ako se iz izračuna prosjeka izbaci siječanj 2017. kada je u Hrvatskoj umrlo iznimno mnogo ljudi, prosjek za siječanj je i dalje 30% veći od prosjeka za lipanj.
Ako imamo na umu prikazani podatak, već smo na pola puta do shvaćanja što je višak smrtnosti. Višak smrtnosti se za svaki mjesec definira kao ukupan mortalitet u mjesecu umanjen za prosjek za isti mjesec u prethodnih pet godina (2015.-2019.). Slijedom te logike, višak za 2019. računa se kao mortalitet po mjesecima umanjen za mjesečne prosjeke iz petogodišta 2014.-2018., i tako dalje unazad i unaprijed.
Idealno bi bilo definirati višak u odnosu na neku modelom prognoziranu vrijednost, a ne u odnosu na jednostavan petogodišnji prosjek mortaliteta. Međutim, modeliranje je teško, službenih modela nema, a čak se i Eurostat služi petogodišnjim prosjekom (više o tome dalje u tekstu). Stoga ćemo u nastavku koristiti jednostavnu metodu računanja viška odnosno odstupanja u odnosu na petogodišnji prosjek.
Kako je oscilirao višak smrtnosti
Slika 2 prikazuje mjesečni višak mortaliteta u Hrvatskoj od siječnja 2017., kada je vladala sezona snažne gripe (zato je linija bila visoko) do srpnja 2021. Nakon što je sezona gripe 2017. prošla, uslijedilo je razdoblje relativno niskog mortaliteta.
Slika 2. Mjesečni višak mortaliteta u odnosu na prethodni petogodišnji prosjek 1/2017-7/2021
Prema službenim podacima, od covid-19 u Hrvatskoj je od početka pandemije do kraja srpnja ove godine umrlo 8,259 ljudi. Nije nužno sav višak mortaliteta objasniti mortalitetom od covid-19, ali usporedbom službenog broja umrlih od covid-19 i viška mortaliteta od početka pandemije možemo doći do nekih zaključaka.
Prvo, podaci na Slici 2 pokazuju približnu podudarnost viška mortaliteta i službenog broja umrlih od covid-19 od početka pandemije. To znači da u Hrvatskoj nije bilo prevelikih pogrešaka u službenim statistikama kao u nekim zemljama (npr. Srbija, Poljska) gdje se pojavila ogromna razlika između ta dva podatka (puno veći višak mortaliteta od službene brojke o mortalitetu covid-19). Ta razlika postoji i u Hrvatskoj, ali je mala.
Drugo, podudarnost viška mortaliteta i službenog broja umrlih od covid-19 nije idealna kada se podaci gledaju iz mjeseca u mjesec.
Slika 5 prikazuje kumulativni višak mortaliteta u toku pandemije. Ukazuje na položaj Hrvatske oko sredine europske ljestvice. Hrvatska se uspjela udaljiti u dobrom smjeru od istočnoeuropske skupine država s kojom dijeli geografiju, povijest i stupanj socio-ekonomskog razvitka, te je uspjela pasti ispod podatka za EU-27 u cjelini koji je povučen prema gore spomenutom lošijom situacijom u istočnim i južnim članicama, dakle zemljama iz našeg okvira. I bez prikaza dijagrama rasipanja koji bi pokazao manji višak mortaliteta u Hrvatskoj s obzirom na očekivanje za danu razinu gospodarskog razvitka, dovoljno je upozoriti na činjenicu da je Hrvatska u skupini s Lihtenštajnom, Francuskom, Nizozemskom, Belgijom, Ciprom i Austrijom, redom mnogo razvijenijim zemljama. Općenito, što je zemlja razvijenija, u prosjeku ima manji višak mortaliteta.
Hrvatska je druga najsiromašnija zemlja u EU. Kada tako siromašna zemlja uspije da joj višak smrtnosti u pandemiji bude značajno manji od prosjeka EU, to znači da je jako dobro upravljala pandemijom. Potrajat će još dugo dok razumijemo sve detalje, no i na prvi pogled je vidljiva razina katastrofe koju su u nama usporedivim zemljama uzrokovale “najstrože mjere” koje im je nametnuo pandemijski marketing (Slovenija, Mađarska, Češka, Slovačka – imamo vrlo sličnu genetiku i sličnu kvalitetu zdravstvenog sustava).Marketingaši pandemije su u listopadu i studenom 2020. iznimno agresivno koristeći medijski pritisak u javnosti, a ucjene i lobiranje “ispod stola”, pokušali i nama nametnuti lockdown. Srećom sve što su uspjeli je “obraditi” jednog župana i člana vladajuće veličine da podršku izglasavanju proračuna uvjetuje zatvaranjem restorana i kafića. Zatvaranje kafića, restorana, teretana i dječjeg sporta na nekoliko mjeseci je bilo jako štetno za velik broj ljudi, no ipak je Hrvatska ostala pošteđena najvećeg dijela suludih zabrana i ograničenja koja su imale susjedne zemlje. Tu su jako važni bili Gordan Lauc i Nenad Bakic sa svojim analizama, te Dragan Primorac, Miroslav Radman i još nekoliko članova Znanstvenog savjeta. Isto tako vrlo je bitno da Hrvatska ipak neće uvesti “covid-putovnice” kao uvjet za normalan život u Hrvatskoj iako postoje veliki pritisci od strane tzv ”stručnjaka” i velikog broja ”mainstream medija”. Dok veliki dio Europe tone u totalno pogrešno postavljen mrak covid-putovnica, Hrvatska je danas ukinula jednu od zadnjih zabrana (unutarnje prostore kafića) i ostaje jedan od svjetionika slobode koji daje nadu da mrak ipak neće nadvladati razum. Zanimljivo je primijetiti da je i Švedska koja je napadana zbog od početka daleko blažih mjera u odnosu na ostatak EU, također daleko ispod prosjeka viška smrtnosti.
Cijeli članak i analizu od Velimira Šonje možete pročitati ovdje.
