Istraživači u Njemačkoj skovali su izraz “masovna bolest izazvana društvenim medijima”. Objavili su rad u kojem opisuju ponašanje nalik tikovima među njemačkim tinejdžerima koji su gledali popularnog youtubera s Touretteovim sindromom.
Provedeno je istraživanje na šest tinejdžerica koje su nesvjesno imitirale osobe s Touretteovim sindromom gledajući videoisječke s TikToka, a ta im je društvena mreža zbog svojih algoritama pokazivala sve veći broj takvih videa, što je dovelo do poremećaja. I istraživači u Njemačkoj objavili su rad u kojem opisuju ponašanje nalik tikovima među njemačkim tinejdžerima koji su gledali popularnog youtubera s Touretteovim sindromom. Skovali su izraz “masovna bolest izazvana društvenim medijima”
Od početka pandemije korone liječnici u brojnim zemljama, od SAD-a, Kanade, Australije do Velike Britanije i Njemačke, prijavljuju povećanje broja pacijenata koji se žale na trzajne pokrete ili vokalne ispade poznate kao tikovi, ali čini se da postoji nešto zajedničko – većina mladih gledala je sadržaj popularnih kreatora TikToka koji kažu da imaju Touretteov sindrom, poremećaj pokreta koji uključuje i tikove, piše The Wall Street Journal. Naime, popularni tiktokeri snimaju sebe i svoje tikove – nehotično psovanje, šamaranje, pljeskanje – i skupljaju milijune pregleda, a videozapisi s hashtagom #tourettes pregledani su na TikToku više od pet milijardi puta.
Postoji li veza
No, iznenađuje što odgovor na pitanje može li gledanje videozapisa o tikovima zapravo uzrokovati tikove u onog tko ih gleda nije jednoznačan. Stručnjaci se slažu da većina stanja koja uzrokuju tikove poput Touretteova sindroma ima genetske predispozicije, a određeni stresori mogu izazvati tikove. Također možete razviti tikove i ako nemate Touretteov sindrom. Postoje i drugi uvjeti koji uzrokuju tikove, poput ehopraksije – nehotične imitacije kretanja druge osobe ili eholalije – ponavljanje fraza i zvukova koje su osobe čule.
Dr. Mariam Hull, neurologinja i specijalistica za poremećaje pokreta u dječjoj bolnici u Teksasu, proučavala je šire li se i kako funkcionalni tikovi konzumiranjem medija. U maloj studiji dr. Hull je promatrala šest tinejdžerica u dobi od 13 do 16 godina, bez obiteljske povijesti ili povijesti tikova iz djetinjstva, koje su sve stvarale slične zvukove i imale slične tikove. Već je ranije otkriveno da društveni mediji “mogu pridonijeti širenju funkcionalnog neurološkog poremećaja, na način koji je prethodno zahtijevao fizičku blizinu”. Hull sugerira da bi to mogla biti kombinacija pandemijskog stresa i rastućeg tinejdžerskog mozga koji stvara tzv. poremećaj pretvorbe, gdje su djevojke podsvjesno pretvarale stres u fizičke simptome.
Poremećaj pretvorbe definira se kao “mentalno stanje u kojem osoba ima sljepoću, paralizu ili druge simptome živčanog sustava (neurološke) koji se ne mogu objasniti medicinskom procjenom”. Ranije ove godine i istraživači u Njemačkoj objavili su rad u kojem opisuju ponašanje nalik tikovima među njemačkim tinejdžerima, što se povezuje s popularnim YouTube kreatorom s Touretteovim sindromom. Skovali su izraz “masovna bolest izazvana društvenim medijima”.
Potrebne su veće studije
Ipak, neki istraživači sugeriraju da bi ti tinejdžeri mogli biti tjeskobni ili depresivni i da plove pandemijom tražeći vezu kroz mimikriju. Drugi stručnjaci pak primjećuju da korelacija nije jednaka uzročnosti i da je potrebno provesti više studija, uključujući i mnogo veću recenziranu studiju koja može pokazati izravnu vezu između društvenih medija i nastanka tikova.
– Ne znamo zašto se to događa. Moji kolege iz Texas Children’sa istražuju zbog čega su zapravo ove djevojke osjetljive i nadamo se da ćemo uskoro imati odgovore – kaže Hull. Ono što je navelo na zaključak da je TikTok uzrok ovih medicinskih problema jest činjenica da su tikovi mladih djevojaka bili neuobičajeni. Naime, pacijenti koji boluju od Touretteova sindroma obično razviju jedinstvene tikove, a kod “TikTok pacijentica” primijećeno je da imaju tikove nalik onima viđenim na ovoj društvenoj mreži. Pokazalo se da su one nesvjesno imitirale osobe s Touretteovim sindromom, a da im je TikTok, zbog svojih algoritama, pokazivao veći broj takvih videoisječaka, što je dovelo do razvoja poremećaja.
Neviđena popularnost
Ništa čudno kada korisnici na TikTok aplikaciji prosječno provedu čak 52 minute na dan, dok kod mlađih od 15 godina to doseže i 80 minuta dnevno. Također, kako pokazuju američki podaci, gotovo jedna trećina korisnika je u dobi od 10 do 19 godina. Generacija Z – mladi ljudi rođeni između 1997. i 2015. – najveći su ljubitelji TikToka. Iako se u pravilima privatnosti navodi da nije namijenjena mlađima od 13 godina, platforma je pokušala kontrolirati sadržaj koji gledaju djeca tako što je YouTube kreirao inačicu stranice sa sadržajima koji su namijenjeni isključivo djeci. No, to se pokazalo neučinkovitim.
I TikTok se više puta našao na udaru udruga za zaštitu djece zbog kršenja njihove privatnosti. No, unatoč tome korištenje TikToka i dalje se širi te se procjenjuje da ima više od 30 milijuna aktivnih korisnika. Većina, uglavnom među mladima, često i nije svjesna da TikTok njihovo korisničko ponašanje analizira vrlo detaljno. Precizno se skupljaju podaci o tome što se korisniku sviđa, a što mu se ne sviđa – ako gledate video, to znači da vam se sviđa, a ako skrolate gore, znači da vam se ne sviđa. Tako “trenirate” algoritam svake minute da precizno odredi što volite i šalje vam takve materijale, potičući tako stvaranje ovisnosti.
Strateški dizajn
Također, kratki format je vrlo dojmljiv i impresionira vas uvijek iznova, dok se u usporedbi s TikTokom stari formati čine zastarjelima, posebno mladima. TikTok je zaslužan i za stopostotni porast korištenja društvenih mreža u 2019. godini te za nevjerojatnih 200 posto u 2020. Omogućuje korisnicima stvaranje jedinstvenih videozapisa koji traju između 15 i 60 sekundi. Videozapisi se reproduciraju automatski, ne morate ih kliknuti. Ne daje vam se vremena za bilo što drugo. Dizajn je, naravno, strateški.
Žele da gledate jedan video za drugim. Stručnjaci su se pozabavili i pitanjem zašto je TikTok toliko popularan kod mlađih generacija? Prvi razlog je što im je dao alate da se izraze lakše nego ikad i svatko bez znanja o uređivanju videozapisa može stvoriti vrlo zanimljiv sadržaj. Drugi je što mlađe generacije prve prihvaćaju inovativne tehnologije. Treći, nema njihovih roditelja kao korisnika. To je većini roditelja još uvijek neotkriveni teritorij.
TikTokov odgovor
Pitanjem stvara li gledanje videa koje snimanju osobe s Touretteovim sindromom tikove bavio se i popularni dr. Oz u svojoj emisiji. Zatražio je i odgovor predstavnika TikToka. Oni su mu odgovorili “da su ponosni što su ljudi koji žive s Touretteovim sindromom pronašli dom na TikToku, gdje se mogu boriti protiv stigme, pronaći zajednicu i izraziti se autentično”.
TikTok predstavnici također kažu da aplikacija ima alate koji pomažu roditeljima i tinejdžerima da “stvore iskustvo koje je najbolje za njih”, uključujući korištenje opcije “nije zainteresiran”, koja će sakriti buduće videozapise istog zvuka, i značajku “TikTok Family Pairing”, koja omogućuje roditelju ili skrbniku da “poveže svoj TikTok račun sa svojim tinejdžerima kako bi omogućio razne postavke sadržaja i privatnosti, uključujući ograničeni način rada”. Korisnici također mogu nametnuti vremenska ograničenja zaslona, a TikTok povremeno prikazuje videozapise koji podsjećaju gledatelje da se odmore, kažu u tvrtki.
Savjeti roditeljima
Poštujte djetetove medijske izbore
Iako imate pravo odlučiti koji su medijski proizvodi dopušteni u vašoj kući, vaš djeca mogu razviti drugačiji ukus za medije od vašeg. Oduprite se porivu da im pokažete što nije u redu s njihovim medijskim izborima, čak i ako vam je zbog nekih sadržaja nelagodno. Umjesto toga, dajte im alate da sami postavljaju pitanja i dođu do vlastitih zaključaka. Ne zaboravite primjećivati i pozitivne primjere kada razgovarate o stvarima poput stereotipa.
Tražite prilike za učenje
Mediji nisu samo skriptirani i upakirani proizvodi: izvanredne vijesti, skandali i ispadi slavnih osoba odlične su prilike za analizu medija.
Dajte im priliku da stvaraju medijske sadržaje
Danas je djeci lakše nego ikad snimiti kratke filmove ili glazbene spotove, pa i dodati svoj kritički komentar najnovijem viralnom videu. Ništa ne može zamijeniti iskustvo iz prve ruke kad je riječ o razumijevanju kako, na primjer, montaža ili glazba mogu utjecati na naše emocionalne reakcije na neki film ili televizijsku emisiju. Zato im dajte priliku da stvaraju sadržaj, a ne samo da ga analiziraju
Kako s djecom analizirati medijske sadržaje
Jedna od najvažnijih stvari koju možete učiniti da biste odgojili medijski mudru djecu jest koristiti medije zajedno s njima. To uključuje slušanje njihove glazbe, gledanje televizije, filmova i videa te igranje videoigara u kojima ona uživaju. Iako je i sama vaša prisutnost tijekom korištenja medija važan korak, ovo je također odlična prilika da pomognete svojoj djeci da kritički razmišljaju o medijskim sadržajima, postavljajući im pitanja, a ponekad i nudeći svoje odgovore, savjetuje se na portalu Medijska pismenost.
Pokretači i osnivači portala medijskapismenost.hr su Agencija za elektroničke medije i UNICEF, koji su okupili brojne partnere koji svojim djelovanjem pridonose podizanju medijske pismenosti u Hrvatskoj i kvalitetnom sadržaju na portalu. Evo savjeta za zajedničko gledanje, odnosno korištenje medija s djecom. Postoji pet ključnih ideja koje mogu djeci pomoći u kritičkom razmišljanju o medijima. Počnite ih upoznavati s ovim konceptima čim počnu postavljati pitanja:
MEDIJSKE SADRŽAJE STVARAJU LJUDI
Djeca ne razmišljaju o tome da je netko napravio medijski proizvod u kojem oni uživaju. I starija djeca i tinejdžeri mogu zaboraviti da je svaki element bilo kojeg medijskog proizvoda rezultat nečije odluke. Prepoznavanje da iza medija stoje ljude koji svjesno donose odluke o tome što rade pomaže djeci da razumiju da čak i kad medijski proizvodi izgledaju realistično, oni to nisu i ne odražavaju nužno stvarni svijet. Čak i stvari koje nisu rezultat svjesne odluke često su rezultat nesvjesnih pretpostavki kreatora sadržaja.
Djeca se mogu iznenaditi kad saznaju da televizijske emisije, kao i knjige, pišu i kreiraju ljudi, koji imaju neke svoje sklonosti i iskustva. Kada gledate program s djecom, potaknite ih da se zapitaju tko je napravio tu emisiju ili videoisječak i misle li da su oni zaista razumjeli tipove ljudi koje ovdje predstavljaju ili su likove oblikovali na temelju predrasuda o određenim skupinama ljudi.
MEDIJSKI SADRŽAJI PROIZVODE SE ZBOG KOMERCIJALNIH RAZLOGA
Gotovi svi medijski sadržaji rade se kako bi njihovi kreatori zaradili. Zbog toga je većina njihovih odluka pod utjecajem želje da naprave proizvod koji će im donijeti zaradu.
MEDIJI SU DRUŠTVENO I POLITIČKI VAŽNI
Puno ideja o tome kakav je svijet, što je dobro, a što loše, pa i o tome tko smo mi, dobivamo iz medija. Mnoge od tih poruka mogu biti vrlo suptilne: na primjer, dobivamo ih iz toga tko su glavni likovi, tko i što je prikazano kao važno i što likovi rade pa su za to nagrađeni ili kažnjeni. Zato i medijski sadržaji poput crtanih filmova ili videoigara mogu na nas imati velik utjecaj.
RAZLIČITI LJUDI RAZLIČITO ĆE REAGIRATI NA MEDIJSKE SADRŽAJE
Iako svi medijski sadržaji imaju neki smisao, o dijelu tog smisla odlučuje svaki gledatelj, igrač ili slušatelj. Kad tumačimo različite sadržaje, svi to radimo na temelju vlastitog iskustva: možemo nešto drugačije doživjeti ovisno o tome koliko smo slični ili različiti od glavnog lika ili koliko to što gledamo odražava vrijednosti drugačije od vrijednosti naše obitelji ili kulture. Razumijevanje ovoga ključni je korak koji će pomoći djeci da vide stvari iz perspektive drugih ljudi.
MEDIJ KROZ KOJI JE PRIČA ISPRIČANA UTJEČE NA NJEZIN SMISAO
Svaki medij ima svoj način pričanja priča ili davanja informacija i svaki ima svoje prednosti i mane. Većina emisija ili videa, na primjer, napisana je u malim komadima i svaki od tih segmenata mora završiti nečim zbog čega ćete mu se vratiti nakon promidžbenih poruka ili nakon odgledanog jednog videa.
Postavljajte pitanja
Najvažnija navika koju možemo poticati kod svoje djece kako bi razvila medijsku pismenost jest propitivanje medijskih sadržaja koje koriste. Vi im možete početi postavljati pitanja već od rane dobi, a kako odrastaju, ohrabrujte ih da sami postavljaju pitanja.
Primjeri pitanja:
Kako ovaj oglas/emisija/film/video/pjesma/ brand privlači i zadržava tvoju pažnju? Kako će ovaj medijski proizvod nekome pomoći da zaradi novac? Kakav utjecaj to može imati na priču, likove ili teme? Kako je na ovaj medijski proizvod moglo utjecati ono što ljudi koji su ga stvorili vjeruju ili pretpostavljaju? Za koga se očekuje da će ovo gledati, igrati ili slušati (osobe kojeg spola, dobi, rase, interesa itd.)? Kakav bi utjecaj publika kojoj je ovo namijenjeno mogla imati na priču, likove i teme?
Kako bi ovo moglo izgledati da je namijenjeno drugačijoj publici? Kako bi drugi ljudi mogli doživjeti ovaj medijski proizvod? Kako se zbog ovoga osjećaš, na temelju toga koliko si sličan ili različit od ljudi koji su ovdje prikazani? Odražava li to što vidiš u medijima tvoje iskustvo? Odražava li različitost koja postoji u našem društvu? Tko je ovdje prikazan kao osoba na poziciji moći? Tko nije? Tko uopće nije prikazan? Kakvi su ljudi, kakve stvari i aktivnosti nagrađeni i prikazani na pozitivan način? Što je kažnjeno ili negativno prikazano? Zbog čega bi ti ljudi ili stvari mogli biti prikazani na takav način?
Kojem mediju pripada ovaj medijski proizvod (televizijska emisija, film, videoigra, časopis itd.)? Kakav bi on bio da je obrađen u drugom mediju? Ako medijski proizvod uključuje nasilje, pitajte dijete kako misli da bi se ljudi uključeni u tu situaciju osjećali da se to dogodi u stvarnom životu. Koje bi bile stvarne posljedice nasilja? Što bi se dogodilo uključenim ljudima? Potaknite djecu da razmisle o tome koliko su realistično muškarci i žene prikazani općenito u medijima.
Neka usporede prikaze muškaraca i žena koje vide na televiziji s ljudima koje poznaju iz stvarnog života. Jesu li žene generalno prikazane kao posvećenije osobnim odnosima, a muškarci svojoj karijeri? Manju djecu koja gledaju crtiće pitajte kako zvuče glasovi negativaca u crtićima? Imaju li neki naglasak? A što je s dobrim, ljubaznim, slatkim likovima? Zašto oglasi za hranu koriste izraze poput “dio ovog hranjivog doručka”? Što je još potrebno dodati da bi taj doručak bio hranjiv?
Ovisnost o internetu i društvenim mrežama – kako se zaštititi i gdje tražiti pomoć
Evo što učiniti kada primijetimo da smo previše na internetu u slobodno vrijeme te da pritom zanemarujemo neke svakodnevne aktivnosti…
1. Važno je pokušati smanjiti vrijeme na uređajima pomoću kojih uobičajeno pristupamo mrežnim aktivnostima (društvenim mrežama, mrežnim videoigrama…).
2. Trebalo bi iskoristiti slobodno vrijeme u prirodi ili u nekim kreativnim aktivnostima, druženju s obitelji ili prijateljima umjesto na internetu.
3. Važno je koristiti internet za unapređenje svakodnevnog života (pogotovo u pandemijskim uvjetima, kad smo suočeni sa socijalnom distancom, čestim “zatvaranjima” i slično), a ne njime “zamijeniti” vlastite interese, hobije i društvo.
4. Prijedlog je odrediti jedan dan (ili nekoliko dana) u tjednu kada nećemo koristiti računalo ili mobitel te vidjeti kako ćemo reagirati u takvim situacijama, kako ćemo se osjećati, koje će nam misli prolaziti kroz glavu i slično.
5. Potrebno je potražiti pomoć odrasle osobe od povjerenja (bilo da je to roditelj, nastavnik, stručni suradnik u školama) ili stručnjaka za mentalno zdravlje i otvoreno razgovarati o problemima, simptomima i svemu onome što nam u određenom trenutku predstavlja problem.
