”Dok banke ostvaruju rekordne profite, HNB im svake godine isplaćuje 500 milijuna eura javnog novca! Prije ulaska u eurozonu – nula eura, sada – pola milijarde godišnje!
Dok građani plaćaju sve skuplje kredite i naknade, banke su u 2023. godini povećale dobit za 91 posto! Taj novac odlazi u ruke stranih vlasnika banaka, umjesto da ostane u Hrvatskoj i pomogne građanima.
Most predlaže dodatni porez na dobit banaka – 132 milijuna eura godišnje koje treba preusmjeriti u smanjenje cijene struje i borbu protiv inflacije.
Vlada to odbija! Za koga oni rade – za građane ili za banke?
Vrijeme je da se kaže dosta! Nećemo šutjeti dok se milijarde izvlače iz Hrvatske!” naveo je Božo Petrov.
Prema dostupnim podacima, Hrvatska narodna banka (HNB) isplatila je bankama sljedeće iznose kamata na prekonoćne depozite:
- 2023. godina: 479 milijuna eura
- 2024. godina: 532,2 milijuna eura
Za 2025. godinu, guverner HNB-a Boris Vujčić najavio je da će isplate kamata bankama iznositi oko 500 milijuna eura, uz napomenu da će to ovisiti o dinamici smanjenja kamatnih stopa Europske središnje banke (ECB).
HNB ne bi isplatio ovih oko 1,5 milijardi eura bankama da Hrvatska nije ušla u eurozonu.
Evo i zašto:
🔹 Prije ulaska u eurozonu, HNB je imao monetarnu neovisnost i nije bio dio Eurosustava, što znači da nije automatski provodio politike Europske središnje banke (ESB).
🔹 Nakon ulaska u eurozonu, HNB je postao dio Eurosustava, gdje su kamatne stope određene od strane ESB-a. Kada je ESB povećao kamatne stope kako bi suzbio inflaciju, HNB je morao plaćati više kamata na depozite banaka, što je dovelo do isplate bankama u protekle dvije godine oko milijardu eura .
Dakle, da je Hrvatska ostala izvan eurozone, HNB bi imao više fleksibilnosti u monetarnoj politici i vjerojatno ne bi bio obvezan plaćati ovako visoke kamate domaćim bankama.
