Mnogo je neistina o stanju hrvatskog gospodarstva nakon ulaska Hrvatske u EU prije 10 godina. Statistika se kroji, fragmentira i podešava prema onome što paše vladajućoj ekipi – a to znači da se u javnost moraju plasirati samo priče o “povijesnom uspjehu” i rezultatima začinjene lažnim optimizmom.
Ovaj puta objavljujemo kretanje javnog duga koji je od ulaska u EU porastao s 33 na 48 milijardi eura. Drugačije rečeno; to je rast od skoro 50%. Ovakav grafikon nećete nigdje vidjeti u važnim medijima jer ruše sve napore Vlade da se prikaže uspješnom.
Prema konačnim podacima statistike državnih financija za prvo tromjesečje 2023. ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države na kraju ožujka 2023. godine iznosilo je 48,1 mlrd. eura, pa je u odnosu na kraj prosinca 2022. ostvaren rast od 2,1 mlrd. eura (ili 4,5%), a u odnosu na kraj ožujka 2022. taj je dug veći za 2,7 mlrd. eura (ili 5,9%), od čega je najveći dio povećanja duga u razdoblju od godine dana nastao u prvom tromjesečju 2023.
Taj rast duga na godišnjoj razini uzrokovan je kombinacijom pada inozemnog duga za 1,2 mlrd. eura (ili 7,7%) i porasta unutarnjeg duga za 3,9 mlrd. eura (ili 13,0%). U odnosu na kraj prethodnog tromjesečja unutarnji je dug porastao za 2,5 mlrd. eura (ili 7,9%), a inozemni dug smanjio se za 0,4 mlrd. eura (ili 2,7%). Na kraju ožujka 2023. 69,8% duga opće države odnosilo se na unutarnji dug, dok se preostalih 30,2% duga odnosilo na inozemni dug. Udio unutarnjeg duga u ukupnom dugu opće države povećao se za 4,4 postotna boda na godišnjoj razini.
Podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug[3] opće države. U njoj prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti, pa tako na kraju ožujka 2023. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice (65,8%), drugi su po važnosti dugoročni krediti (30,2%), a posljednji su kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti (zajedno 4,0%). Pritom je kratkoročni dug na kraju ožujka 2023. godine bio za 0,8 mlrd. eura (ili 29,2%) manji u odnosu na kraj ožujka 2022., a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za 3,4 mlrd. eura (ili 7,8%). Podaci upućuju na trend rasta dugoročnog duga, i kredita i još više vrijednosnica, uz istovremenu stagnaciju kratkoročnog duga.
Nažalost, Hrvatska je postala zemlja čiji javni dug najbrže raste u odnosu na ostale tranzicijske zemlje.
Samo nas istina može osloboditi i voditi ka uspjehu.
Izvor:Ivan Lovrinović /DZS HNB
