Pandemija je pokrenula potpuno neočekivan trend na tržištu rada – val dobrovoljnih otkaza, posebno među mlađom populacijom, a trend je primjetan diljem svijeta. Dok je povećanje plaće glavni motiv za promjenu posla (71 posto), želja za poslom koji ispunjava (69 posto) i želja da na poslu budu uistinu kakvi jesu (66 posto) čine tri glavne stvari koje radnici traže. Gotovo polovici ispitanika prioritet je bio mogućnost izbora gdje će raditi.
Niska plaća, manjak mogućnosti za napredovanjem i osjećaj nepoštovanja najčešći su razlozi zbog kojeg su ljudi diljem svijeta u pandemiji. Posebno je to izraženo u drugoj polovici prošle godine. Zaposlenici su počeli masovno davati otkaze. Radi se o ekonomskom trendu nazvanom “velika ostavka”, odnosno The Big Quit ili The Great Resignation, prenosi N1.
Roditelji su se borili balansirati između vlastitog radnog vremena, pomoći djeci s nastavom na daljinu i uopće snalaženja s novom situacijom u kojoj se zatvaraju škole i vrtići. U takvim okolnostima se ne može kretati slobodno, i u dućan se ide baš ako se mora, a druženja su zabranjena. Još kad se u drugom dijelu godine pojavio omikron, lagano je počela kopniti i nada da će se konačno iskorijeniti koronavirus.
Sve je to skupa potaknulo brojne radnike da daju ostavke. Najmanje četiri milijuna zaposlenika u Americi dalo je otkaz svaki mjesec u drugom dijelu 2021.g. Pri tome su mnogi napustili radna mjesta kako bi našli neko s boljom plaćom, boljim uvjetima i fleksibilnijim radnim vremenom.
I dok je pandemiju prvenstveno obilježila poslovna nesigurnost, gubitak i zatvaranje radnih mjesta, pri čemu je više od 20 milijuna ljudi u prvim mjesecima pandemije izgubilo posao, 2021. obilježio je snažan oporavak tržišta i gospodarstva kao i pritužbe poslodavaca na to koliko je teško pronaći radnike.
Stručnjaci ipak upozoravaju na oprez – zbog inflacije, rata u Ukrajini, povećanja kamatnih stopa i drugih gospodarskih poremećaja o otkazu treba dobro razmisliti.
Trend otkaza se nastavlja
Najnovije istraživanje provedeno u ožujku u 44 zemlje pri čemu je ispitano 52.195 radnika, pokazuje da će se trend masovnog davanja otkaza poznat kao Great Resignation nastaviti zbog sve većeg pritiska na plaće.
Čak svaki peti ispitanik rekao je da će u sljedećih 12 mjeseci vjerojatno promijeniti poslodavca. Više od trećine ispitanika planira tražiti povišicu, ali im je jednako važno imati posao koji ih ispunjava. Pritisak na plaću najveći je u tehnološkom sektoru gdje oko 44 posto ispitanika planira tražiti povišicu dok je najniži u javnom sektoru (25 posto).
Dok je povećanje plaće glavni motiv za promjenu posla (71 posto), želja za poslom koji ispunjava (69 posto) i želja da na poslu budu uistinu kakvi jesu (66 posto) čine tri glavne stvari koje radnici traže. Gotovo polovici ispitanika prioritet je bio mogućnost izbora gdje će raditi.
Hrvati oprezniji
Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje doznajemo da trend masovnih otkaza u Hrvatskoj u posljednje dvije godine nije zabilježen. Porast broja otkaza bilježi se tek posljednja dva mjeseca, no o razlozima se još ne može decidirano govoriti.
Kad se govori o svojevoljnim otkazima ugovora o radu, on se kreće u rasponu od najnižih 4.643 osobe 2020. do najviših 6.648 osoba u 2018. godini. Najniža stopa otkaza radnika u posljednjih pet godina u Hrvatskoj bila je 2020. (2,8 posto), a najviša 2018. kad je iznosila 4,4 posto. U 2021. godini taj je udio iznosio 4,1 posto.
“Slijedom navedenog, u pandemijskim godinama nije zabilježen znatan porast ulazaka u evidenciju uslijed davanja otkaza od strane radnika u odnosu na prethodne godine. Dapače, u 2020. godini je znatno smanjen udio svojevoljnih otkaza o radu. Navedeni podaci pokazuju kako fenomen The Big Quit nije bio do sada relevantan za Hrvatsku”, navode iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Kad se pogledaju podaci za prva četiri mjeseca 2022. godine, a s obzirom na to da je tržište rada u Hrvatskoj u fazi oporavka nakon pandemije covida, u ovoj godini se bilježi lagani porast udjela svojevoljnih otkaza, koji je trenutno na 4,6 posto.
Premda bi to doista mogao biti najviši postotak u posljednjih pet godina kad su u pitanju otkazi građana, te podatke treba uzeti sa rezervom i treba pričekati i vidjeti kretanja do kraja godine.
